Veliko vijeće poglavica

Veliko vijeće poglavica (engleski: Great Council of Chiefs; fidžijski: Bose Levu Vakaturaga; hindski: ग्रेट काउंसिल ऑफ चीफ्स) bilo je ustavno tijelo na Fidžiju od 1876. do 2012. godine. Veliko vijeće poglavica bilo je savjetodavno tijelo s ograničenim političkim ovlastima te bi se moglo nazvati ustavnim tijelom sui generis, s obzirom da nije pripadalo nijednoj od tri temeljne grane vlasti te je u Ustavu iz 1997. bilo izdvojeno kao samostalno tijelo u 8. poglavlju.

Iako je tek kasnije konstitucionalizirano, Veliko vijeće poglavica postojalo je još od 1876. godine. Tadašnji guverner, Sir Arthur Hamilton-Gordon, utemeljio je Veliko vijeće kao savjetodavno tijelo sastavljeno od lokalnih plemenskih čelnika u sklopu svoje politike konsolidacije vlasti među domorodačkim stanovništvom. Članovi vijeća davali su guverneru savjete oko unutrašnje politike te su birali domorodačke predstavnike u parlamentu sve do 1963. godine. Sastanci Vijeća u kolonijalno doba održavali su se svake ili svake druge godine uz veliku ceremoniju kojom je predsjedao guverner.

Sredinom XX. vijeka, članstvo u Vijeću je prošireno tako da nije sadržavalo samo plemenske čelnike, međutim ta je odluka poništena nakon pučeva 1987. godine. Veliko vijeće formalno je konstitucionalizirano 1970. godine, kada su članovi Vijeća dobili ovlast predlaganja određenog broja članova Senata; s godinama je broj tih članova varirao. Od 80-ih godina, Veliko vijeće bilo je predmet velikih manipulacija od strane izvršne vlasti. Nakon državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama suspendirao je Veliko vijeće tokom 2007. godine.^[1] Ono je ponovo formirano naredne godine, međutim nakon što je odnos između Vijeća i Bainimarame nanovo postao nepodnošljiv, potonji je tokom 2012. godine objavio kako je predsjednik Epeli Nailatikau odobrio dekrete kojima je Veliko vijeće poglavica formalno ukinuto,^[2] što je u konačnici formalizirano i u Ustavu iz 2013. godine, koji nije sadržavao odredbe o Velikom vijeću.

Veliko vijeće poglavica nije bilo identično kao mnogo širi Dom poglavica, mada su se ovlasti tih dvaju tijela povijesno poklapale u značajnoj mjeri.

Sastav Velikog vijeća

U svom posljednjem sazivu, Veliko vijeće imalo je ukupno 55 članova. To su mahom bili nasljedni poglavice, uz izuzetak posebno imenovanih članova koji su dolazili iz drugih društvenih skupina. Sastav je bio sljedeći:

• Predsjednik Fidžija (ex officio)
• Potpredsjednik Fidžija (ex officio)
• Premijer Fidžija (ex officio)
• 6 članova imenovanih od strane Predsjednika, uz savjetovanje s Ministrom fidžijskih poslova
• 42 provincijska čelnika (14 čelnika na Fidžiju birali su po trojicu)
• 3 predstavnika Vijeća Rotume
• 1 doživotni član (Sitiveni Rabuka)

Uz izuzetak doživotnog člana, mandati svih ostalih članova trajali su četiri godine. Vijeće je također priznalo i Elizabeth II, bivšu vladaricu Fidžija, kao vrhovnog poglavicu, iako ona nije bila članica Velikog vijeća.^[3][4]

Reference

1. "Fiji soldiers sent to close Council of Chiefs", Samisoni Pareti, ABC News, 13 April 2007
2. „Fiji's Great Council of Chiefs abolished”. Stuff. Pristupljeno 12 April 2018.
3. "Fiji votes to make Queen `supreme tribal chief'", Robert Keith Reid, The Independent, 20 July 1998
4. „Fiji chiefs say Britain's Elizabeth still Queen of Fiji”. Radio New Zealand International. 19 November 2002. Pristupljeno 2 October 2011.

Vanjske veze

• ABC.net.au: events with the Great Council of Chiefs (GCC)