From Wikipedia, the free encyclopedia
Varikokela je dilatacija vena spermatičnog funikulus zmijolikog oblika. Ova dosta česta bolest muških genitalija, analogna je sa proširenim venama donjih udova. Njena lokalizacija utiče na funkciju testisa: proizvodnju sperme i steroidogenezu i sve drugo što je povezano sa ovim funkcijama. Prema smernicama Evropske asocijacije za urologiju od 2013. godine;[1] varikokele se javlja u 11,7% muškaraca, i kod 25,4% muškaraca sa smanjenom spermatogenezom. Obično se ne javlja pre desete godine života. Može se javiti u dva oblika kao primarna i simptomatska. Primarna varikokela javlja se isključivo sa leve strane, a bilateralna (obostrana) jako je retko stanje. Simptomatska ili sekundarna varikokela može nastati i pre desete godine života kao posledica kompresije spermatičnih vena tumorom bubrega.
Kako je kod varikokela osetno smanjena abdominalno-skrotalna razlika u telesnoj temperaturi sa 3 °C na 2 °S, ovo smanjenje može biti od uticaja na oštećenje spermatogeneze.
Subjektivne tegobe su tupi bolovi u zahvaćenoj strani skrotuma, peckanja i svrab.[2] Lečenje je hirurško.
Varikokela se razvija tokom ubrzanog telesnog rasta i razvoja muške dece u vreme puberteta mehanizmima koji još nisu u potpunosti jasni. Najčešće se javlja sa jedne strane (na jednom testisu) i to;
Prema populacijskim istraživanjima incidencija varikokele, do desete godine starosti je manja od 1%, a nakon tog uzrasta učestalost raste i u proseku se javlja kod adolescenata u 16 % slučajeva,[3] ili prema podacima iz 2012. godini u 7-25% dečaka u pubertetskom i postpubertskom periodu života.[4]
Prevalencija varikokele u populaciji zrelih muškaraca je oko 15%.[5][6] Međutim tokom poslednjih 20 godina, nakon što du se značajno poboljšale dijagnostičke metode, npr. ultrazvučna sonografija, kolor dopler i termografska dijagnostika, značajno se promenio i pogled na dijagnostiku i izbor metoda lečenja varikokele. Na to pre svega ukazuju velika razlike između podataka istraživanja varikokela sprovedanih u periodu 1994. do 2000. godine, i istraživanja sprovedene 2005. godine, koja je kod muškarca postubertetske starosti uvećana za 43%.[7]
Uzrok varikokele najčešće je posledica razlika krvnog pritiska koji vlada u veni testisa i bubrežnoj veni u koju se uliva. Naime vrednost pritiska u veni testisa niža je u odnosu na onaj u bubrežnoj veni. Ova hemodinamska razlika koja je karakteristična za venski odvoda krvi iz levog testisa uzrokuje zastoj u protoku i nakupljanje krvi u venama levog testisa što dovodi do njihove deformacije.
Ovom stanje favorizuje i u većem procentu nedostatka zalistaka (valvula) u venama levog testisa, koji omogućavaju bolju drenažu (protok) krvi iz vena testisa.
Kao mogući uzrok nastanka varikokele navodi se i atrofija (smanjena ili oslabljena funkcija) mišića podizača testisa.
Ponekad uzrok nastanka varikokele mogu biti deformiteti skrotuma ili krvnih sudova i tumori skrotuma koji pritiskuju venu testisa i time blokiraju drenažu krvi.
Kao predisponirajući faktori, koji remete drenažu venske krvi u testisima i time utiču na pojavu varikokele navode se:
Testis ima tri glavna izvora snabdevanja krvlju: testikularnu arteriju, arteriju duktusa deferens i kremasteričnu arteriju. Na nivou testisa arterijska krv iz tih arterija međusobno komunicira.
Venska drenaža testisa nije unapred u potpunosti jasno predvidiva. Odvija se preko brojnih vena na nivou skrotuma i prepona, preko površnog i dubokog venskog sistema. Četiri su glavna puta testikularne venske drenaže: venama duktusa deferens, kremasteričkim i spoljnim pudendalnim venama.
Pampiniformni pleksus čini najobimniju vensku mrežu, koja počinje uz testis i ide do prepone duž spermatičkne trake i dalje unutrašnjom spermatičnom venom.[8]
Jedna od uloga testikularne venske mreže je da hladi ambijentalnu arterijsku krv sa telesnih 37 °C na skrotalnih 33 °C mehanizmom izmene toplote suprotnom od one u krvnim sudovima u bliskom kontaktu.[9]
Površna i duboka venska drenaža testisa međusobno komuniciraju na nivou kremasteričnih ogranaka. Anatomske varijacije na tom nivou mogu uzrokovati kolateralnu drenažu sa varikokelom i uredno građene spermatičke vene sa kompetentnim valvulama. Učestalost venskih kolaterala uz varikokelu je oko 19% i mogu se otkriti retrogradnom venografojom. Neotkrivene kolateralne vene mogu biti razlog neuspešnog lečenja i perzistiranja varikokele.[10][11]
Patoanatomski gledano varikokela nastaje usled poremećaja venske drenaže testisa. Stvaranje varikokele najviše se bavi teorija, kontinuiteta razvoja, koju je detaljno opiso Schill WB.[12] Prema ovoj teoriji venska hipertenzija bilo kog porekla uzrok je varikokele. Shafik razlikuje tri faze u razvoju poremećaja:
u ovoj fazi na vensku hipertenziju, vene odgovoraju zadebljanjem venskog zida bez dilatacionih promena lumena:. Zbog hipertrofije tunike medija (mišića) venske zid je sačuvao svoj mehanizam za sprečavanje venske staze.
U ovoj fazi mišić sloj tunike medije je u kolapsu, ali još uvek vene nisu varikozno promenjene.
U manifestnoj fazi venska hipertenzija uzrokuje hialinizaciju venskih zidova i dovodi do razvoja manifestnih varikoziteta.
Kako navavedene patoanatomske promene kod varikokela mogu izazvati oštećenje testisa i eventualno neplodnst nije u potpunosti razjašnjeno.[13] Brojnih istraživanja pokušala su da otkriju patofiziologiju promena, u kojima se kao najčešći mogući uzroci navode sledeći mehanizmi oštećenja i poremećaja disfunkcije testisa:
Međutim prema podacima iz literature, ni jedan od navedenih mehanizama, za sada, ne može u potpunosti objasni štetni učinak koji varikokela ima na funkciju testisa i plodnost.[6]
Varikokela se razvija postepeno i u mnogim slučajevima nema vidljivijih simptoma koji bi ukazivali na to oboljenje. Najčešći simptomi koji ukazuju na varikokelu su:
Od varikokele najčešće obolevaju mladi muškarci između 15 i 25 godine starosti, a nalazimo je kod 15-20% celokupne muške populacije. Varikokela je takođe usko povezana sa muškom neplodnošću, jer se nalazi u kliničkoj slici kod više od 40% neplodnih muškaraca.
Ova vrsta zahvata, izvodi se u načelu ambulantno uz prethodnu primenu opšte ili lokalne anestezije. Urolog rezom na donjem delu trbuha ili ispod prepone pristupa veni testisa i obavlja zahvat. Kako se kolor doplerom može vrlo precizno da se utvrditi gde je potrebno sužavanje vene, broj komplikacija sveo se na minimum. Prva dva dana nakon operacije potrebno je strogo mirovanje i uzimanje lekova protiv bolova, a nakon toga bolesnik se može normalno vratiti svakodnevnim aktivnostima. Bavljenje sportom i polni odnosi se ne preporučuju prvih nedelju do dva nakon zahvata.
Laparoskopski zahvat obavlja se pod opštom anestezijom kroz mali rez na stomaku u koji se uvodi laparoskop sa kamerom na vrhu sa kojom se ciljano i jednostavno može doći do same varikokele. U toku ovakvog zahvata oštećenja mišića su vrlo retka. Upravo iz tog razloga period oporavka je znatno kraći.
Ovu vrstu zahvata izvodi radiolog koji kroz mali rez umeće cev u venu (kroz preponu ili vrat) i posmatranjem kroz kameru dolazi do varikokele i sužava je. Ovaj postupak izvodi se pod lokalnom anestezijom, ali se koristi vrlo retko, zbog komplikacija koje su moguće nakon zahvata ili komplikacija na mestu venskog pristupa.
Vreme oporavka nakon zahvata obično je vrlo kratko. Bol najčešće nije znatno izražena, posebno uz uzimanje lekova protiv bolova. Savetuje se izbegavanje napornih aktivnosti dve nedelje nakon zahvata. Obično je već dan do dva nakon zahvata moguć nesmetan povratak na posao. Spermiogram se peoverava tri do četiri meseca nakon zahvata i tada je merodavan pokazatelj da li se plodnost i pokretnost spermatozoida popravila.
Metoda lečenja | Komplikacije (%) | Neuspeh postuka (%) |
---|---|---|
Ingvinalna varikocelektomija | ||
Mikroskopska ingvinalna/subingvinalna varikocelektomija | ||
Retroperitonealna varikocelektomija | ||
Laparoskopska varikocelektomija | ||
Embolizacija |
Komplikacije i uspešnost lečenja varikokele
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.