U zemlji krvi i meda
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
U zemlji krvi i meda (eng. In the Land of Blood and Honey) je američki ratni dramski film snimljen 2011. u režiji Angeline Jolie, poznat kao njen redateljski prvijenac, odnosno po tome što je zbog prikaza rata u BiH izazvao veliku pažnju, ali i kontroverze na području bivše Jugoslavije.
Protagonisti, koje tumače Zana Marjanović i Goran Kostić, su mlada sarajevska slikarica bošnjačke nacionalnosti i policajac srpske nacionalnosti koji započinju ljubavnu vezu, ali koje će nakon izbijanja sukoba završiti na suprotnim stranana. Radnja kroz njihov odnos prikazuje početak rata, opsadu Sarajeva, odnosno etničko čiščenje, silovanja i druge zločine koje su vršile Vojska i druge paravojne formacije Republike Srpske.
Sam naslov je igra riječi: turski naziv za med je 'bal', a za krv je 'kan', čime se dobiva riječ 'Balkan'.[1] Film je još tokom same produkcije izazvao veliku pažnju, s obzirom da su zbog mogućih kontroverzi vlasti u Sarajevu, gdje se originalno trebao snimati, producentima odbile dati dozvolu i natjerali premještanje produkcije u Mađarsku. Jolie je izjavila da je filmom željela kritizirati međunarodnu zajednicu koja nije na vrijeme intervenirala u sukobu. Snimila je film u dvije verzije: jednu na srpskohrvatskom, a drugu na engleskom jeziku za međunarodnu publiku. Prilikom bosanskohercegovačke premijere filma u februaru 2012., osobno je posjetila Sarajevo i održala tiskovnu konferenciju, gdje je dočekana s pljeskom.[2] Nekoliko dana kasnije, 17. veljače, Jolie je doputovala i u Zagreb kako bi prisustvovala i na hrvatskoj premijeri filma.[3]
U zemlji krvi i meda je, međutim, od strane međunarodne kritike dobio uglavnom mlake kritike, pri čega se Jolie zamjerala prevelika didaktičnost, ali i jednostranost prikaza. U BiH je, pak, izazvao potpuno oprečne reakcije koje su uglavnom odgovarale etničkim podjelama; među Bošnjacima je dočekan s krajnjim oduševljenjem, pri čemu se ističe izjava reis-l-uleme Mustafe Cerića prema kojoj je film "najbolja stvar koja se dogodila BiH od Daytonskog sporazuma"; među Srbima je dočekan sa optužbama za srbofobiju, te je, između ostalog, bio zabranjen za prikazivanje u Republici Srpskoj.
Remove ads
Radnja
Sarajevo, 1992. 28-godišnja slikarica Ajla odlazi u noćni klub i tamo upoznaje policajca Danijela. Između njih se razvija privlačnost, no baš tada eksplozija raznese lokal, čime rat u Bosni ulazi i u njihove živote. Nekoliko tjedana kasnije, Vojska Republike Srpske ulazi u Ajlinu stambenu četvrt te naređuje svim stanovnicima da izađu van. Tamo odvoje žene od muškaraca, koji bivaju smaknuti. Žene deportiraju u logor, no Ajla tamo ponovno nailazi na Danijela, koji je sada vojnik Republike Srpske. Bošnjakinje se tamo koriste za silovanje, kućanske poslove ili živi štiti prilikom vojnih akcija. Danijel zabranjuje drugim vojnicima seksualno iskorištavanje Ajle, a s vremenom joj daje i vlastitu sobu te zadatak da ga slika. Kada Ajla pokuša pobjeći, biva ulovljena i pretučena. Ipak, drugi put uspijeva pobjeći a Danijel ne učini ništa kako bi joj spriječio bijeg.
Ajla u šumi nailazi na Tarika i svoju sestru, čijeg je sina također ubila VRS. Tarik i Ajla odluče za Bošnjake igrati dvostruke špijune i fingiraju lake mete, čime iz VRS pronalaze i ponovno stavljaju u logor. Tarik tom prilikom izdaje činovnicima VRS lokacije Armije BiH, čime stječe njihovo povjerenje. Danijel pokušava s jedne strane nastaviti ljubavnu vezu s Ajlom u logoru, a s druge biti vjeran uputama svojeg oca Nebojše, generala VRS koji ne može podnijeti da njegov sin ima ikakvu vezu sa Bošnjakinjom. Prolaze godine i u međuvremenu je 1995. Međunarodna zajednica je počela intervenirati i NATO bombardira položaje VRS. Danijel kaže Ajli da će se sastati sa vojnicima u crkvi jer tamo nikada nema napada. Kada tamo dođu, eksplodira bomba i njihov vod biva napadnut od Armije BiH. Danijel preživi i shvati da ga je Ajla izdala te da je cijelo vrijeme samo glumila da je zaljubljena u njega. Iz bijesa ju ubije, no tada shvati besmislenost cijelog rata. Odlazi do postaje UNPROFOR-a, te se predaje uz riječi da je ratni zločinac.
Remove ads
Glavne uloge
- Zana Marjanović - Ajla
- Goran Kostić - Danijel Vukojević
- Rade Šerbedžija - Nebojša Vukojević
- Nikola Đuričko - Darko
- Branko Đurić - Aleksandar
- Vanesa Glođo - Lejla
- Feđa Štukan - Petar
- Alma Terzić - Hana
- Jelena Jovanova - Esma
- Ermin Bravo - Mehmet
Nagrade
- nominacija za Zlatni globus - Zlatni globus za najbolji strani film
- nagrada Stanley Kramer
Kontroverze u Republici Srpskoj
Film nije dobro primljen u Republici Srpskoj. Neki mediji su krivo prenosili detalje o njemu i time stvarali negativnu percepciju i prije premijere. Objavljena je vijest da se u odjavnoj špici navodi da je u ratu u BiH ubijeno 300.000 Bošnjaka. Međutim, ispostavilo se da to nigdje ne piše u filmu.[4] Pojavila se i dezinformacija da je Angelina Jolie pozvala na ukidanje Republike Srpske. Glumica je to kasnije demantirala.[5] Na Facebooku su pojedinci javno pozvali na organizirano davanje filmu ocjene "1" na sajtu IMDb, čime je rejting filma pogoršan i prije premijere na području Balkana.[6]
Prilikom premijere filma u Beogradu, samo je 12 gledatelja bilo u kinu.[7]
Unatoč odluci Vladimira Ljevara da ne želi prikazivanje filma u svojim kinodvoranama zbog navodnog antisrpskog sentimenta, U zemlju krvi i meda imao je neslužbenu premijernu projekciju u Republici Srpskoj. Na adrese medija u BiH kružila je e-poruka djevojke iz Prijedora koja je najavila da će u svom stanu u tom gradu upriličiti gledanje filma za sve koji su za to zainteresirani. Ta djevojka je napisala: "Odlučila sam [film] ilegalno skinuti s interneta i napraviti premijeru s obzirom na to da je postalo očigledno kako živimo pod diktaturom nacionalizma u kojem individualci odlučuju u naše ime za dobrobit našeg zajedničkog identiteta nacionalnosti i duša."[8][9]
Remove ads
Kritike
Nikad ispod razine kompetentnosti, [film] je jasan rezultat iskrene, dugo njegovane želje za podizanjem svijesti o ovim užasnim, dehumanizirajućim događajima. Često se govori da oni koji zaborave prošlost su osuđeni ju ponoviti, te sa tim na umu ovo je potpuno plemenit pothvat.
– Robert Beames[10]
Ali i posve neovisno o ideologiji, U zemlji krvi i meda slabašan je film. Središnji odnos Danijela i 「robinjice」 Ajle psihološki je potpuno neuvjerljiv, a njegovo mehaničko alterniranje između nježne romanse i sadomazohizma pokazuje koliko Angelini Jolie nedostaje scenarističke i redateljske vrsnoće. Neka pak dramaturška rješenja upravo su diletantska, ali ipak nije sve crno – rana scena silovanja prilično je snažna, a glumačka ekipa predvođena Zanom Marjanović kao Ajlom solidna.
– Damir Radić[11]
Jolijin film je jasno usmjeren, sa smislom za evokativnu kompoziciju i snažnim osjećajem za sablažnjivost okićenu jednako dobro u napetost šokantne tišine prilikom očekivanja muke...Kako godine prolaze, leševi se gomilaju, apstraktno postaje osobno, a živi se reduciraju samo na njihovu religiju, narodnost, politiku ili bilo što drugo izuzev njihove temeljne čovječnosti. U zemlji krvi i meda na kraju postaje skup poučnih trenutaka, kao što bi svaka dobra alegorija i trebala biti, te ima naraciju koju također alegorija treba imati, uključujući prizore koji se ukopaju u psihu sa proračunatum umjetnošću.
– Andrea Chase[12]
Remove ads
Izvori
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads