Sudeti

Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinom njemačko stanovništvo - tzv. Sudetski Nijemci.

Osnivanje Čehoslovačke

Sudeti se prvi puta spominju još 1918. godine:

Dan-dva nakon osamostaljenja Čehoslovačke (28. listopada 1918) 4 oblasti u kojima su živjeli Nijemci - Njemačka Bohemija (Deutschböhmen), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa (Böhmerwaldgau) i Njemačka južna Moravska (Deutschsüdmähren) pokušale su se odcjepiti i pripojiti Austriji. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. prosinca 1918, bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.

Tadašnji Sudeti – Sudetenland u sjevernoj Moravskoj i u Češkoj Šleziji zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu Opavi (Troppau).

Međuratni period

Tokom 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća, termin Sudeti (Sudetenland) počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti čeških zemalja (uklj. Moravsku i Šleziju), gdje je sve do 1945–1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna.

Prema uzoru Alpske zemlje/alpski Nijemci, Nijemci u Češkim zemaljama počeli su sebe nazivati sudetskim Nijemcima, a Češke zemlje su počeli zvati Sudetske zemlje.

Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke – SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. Poslje Minhenskog dogovora (1938), kao Sudetenland se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati Hitlerovoj Njemačkoj.