SKD Prosvjeta

Srpsko kulturno društvo Prosvjeta (skraćeno: SKD Prosvjeta) iz Zagreba centralna je kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj.

Zgrada sjedišta u Zagrebu

Istorija

SKD "Prosvjeta" kao kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj osnovana je 18. XI. 1944. godine na oslobođenoj teritoriji u Glini na Baniji.^[1] Za prvog predsjednika udruženja izabran je Dane Medaković iz Zagreba.^[1] Prosvjeta je osnovana kao jedna od nekoliko srpskih institucija među kojima je istaknuto mjesto imao i Klub srpskih zastupnika Državnog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske.^[1] Kako je očekivanje savezničke i partizanske pobjede u ratu postajalo sve izvjesnije, Komunistička partija Jugoslavije htjela je ispuniti očekivanja prečanskih Srba kao primarnih žrtava genocidnog poduhvata ustaškog režima.^[1] Prečanski Srbi su u početku ustanka činili znatnu većinu, a na kraju rata veliki dio partizanskih snaga, dok su 1945. godine činili i 43% članstva Komunističke partije Hrvatske.^[1] Primarni zadatak Prosvjete je tako u početnom periodu bila borba protiv nepismenosti u ruralnim područjima.^[1] Ostali ambiciozni planovi uključivali su namjeru osnivanja budućeg Muzeja Srba u Hrvatskoj, središnje biblioteke, studentskog doma kao i razvijanje suradnje s Udruženjem hrvatskih književnika, Udrugom hrvatskih slikara, Glazbenim društvom i Zajednicom za kulturnu suradnju sa Sovjetskim Savezom.^[1]

U periodu Hrvatskog proljeća (Maspoka), političkog sukoba koji se odvijao od 1967. do 1971. u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, SKD Prosvjeta postala je glavna nacionalna i nacionalistička organizacija unutar zajednice hrvatskih Srba gdje je pružala snažan otpor i kritiku hrvatskom nacionalizmu.^[2] Prosvjeta je snažno kritikovala plan koji su iznijeli reformisti SKH po kojem je predložena revizija programi književnosti i istorije u osnovnim i srednjim školama tako da on pokriva 75 % sadržaja o hrvatskim temama^[3] smatrajući da takav plan predstavlja prijetnju za kulturna prava Srba u Hrvatskoj. Prosvjeta se također snažno protivila pokušajima SKH da ratnu partizansku borbu reinterpretira kao oslobodilačku borbu hrvatske nacije u jugoslavenskim okvirima.^[3] Društvo je do 1971. godine tražilo da se u Hrvatskoj uz hrvatski standardni jezik i latinično pismo službeno koriste i srpski standardni jezik i ćirilica, kao i da se zakonski osigura nacionalna ravnopravnost Srba.^[2] Prosvjeta se zalagala i za odbacivanje federalnog modela koji su prihvatali ZAVNOH i SKH, tvrdeći da nacionalizam u Jugoslaviji više nije potreban. Nadalje, društvo je osudilo rad Matice hrvatske tvrdeći da će Srbi u Hrvatskoj očuvati svoj nacionalni identitet oslanjajući se na pomoć Srbije bez obzira na republičke granice.^[3] Prosvjeta je u svojoj reakciji na događaje najdalje otišla kada je Rade Bulat iznio zahtjev da se u Hrvatkoj osigura regionalna autonomija za Srbe, a da se sličan status dodijeli i Dalmaciji.^[3]

Centralni komitet SKH proglasio je da niti jedna hrvatska regija ne može legitimno zahtijevati bilo kakvu autonomiju i označio je pozive na regionalnu autonomiju u Dalmaciji kao izdaju hrvatskog naroda.^[2] U tu je svrhu SKH na popisu stanovništva 1971. onemogućio izjašnjavanja nacionalnog identiteta kao regionalnog identiteta.^[3] Rad organizacije zabranjen je 1971. godine zajedno sa radom Matice hrvatske.^[4] Društvo je formalno ugašeno 1980. godine. Pokušaji obnove aktivnosti SKD "Prosvjeta" počeli su 1990. godine, da bi dvije godine kasnije, 1993. godine, Društvo ponovo počelo s radom.^[4]

SKD "Prosvjeta" ima više hiljada članova, koji se okupljaju u 50 pododbora širom Hrvatske. Nosilac je brojnih kulturnih i prosvjetnih akrivnosti Srba u Hrvatskoj.

Predsednik Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" je Čedomir Višnjić, a generalni sekretar Rade Dragojević.

Pododbori

Beli Manastir Bijelo Brdo Biskupija Bobota Borovo Bršadin Bujština Dalj Darda Daruvar Donje Dubrave Donji Lapac Dvor

Glina Gomirje Jagodnjak Karlovac Kistanje Kneževi Vinogradi Knin Krnjak Korenica Mali Gradac Markušica Mirkovci

Moslavina Garešnica Negoslavci Okučani-Rajić Ogulin Osijek Ostrovo Pačetin Petrinja Plaški Sisak Srpske Moravice Rijeka (grad)

Split Trpinja Udbina Vera Virovitica Vojnić Vrbovsko Vrginmost Vrhovine Vukovar Zagreb Zapadna Slavonija Žegar

U Baranji

U Baranji postoje četiri pododbora SKD "Prosvjeta": Beli Manastir, Darda, Jagodnjak i Kneževi Vinogradi.

Spoljašnje veze

• Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Zagreb

Reference

1. „Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" u socijalizmu – prilog uz sedamdesetu godišnjicu osnutka” (PDF). Hrvatski državni arhiv. str. 307–331. Pristupljeno 2016-02-13.
2. Ramet, Sabrina P. (2006). The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005. Bloomington: Indiana University Press. str. 242–243. ISBN 978-0-253-34656-8.
3. Irvine, Jill (2007). „The Croatian Spring and the Dissolution of Yugoslavia”. State Collapse in South-Eastern Europe: New Perspectives on Yugoslavia's Disintegration. West Lafayette: Purdue University Press. str. 149–178. ISBN 978-1-55753-460-6.
4. „Srpsko kulturno društvo Prosvjeta”. Srpsko narodno vijeće. Arhivirano iz originala na datum 2016-02-05. Pristupljeno 2016-02-13.