From Wikipedia, the free encyclopedia
Izbori za predsjednika su se u Hrvatskoj održali od 18. prosinca 2014 do 11. siječnja 2015. Prvi krug je održan 18. prosinca, te s obzirom da nijedan od kandidata nije osvojio 50% glasova nužnih za pobjedu, dva kandidata s najvećim brojem glasova - trenutni predsjednik Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja desne koalicije na čelu s HDZ-om. - natjecala se u drugom krugu, koji će biti održanom 11. siječnja 2015. Na njemu je tijesnom većinom pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, što je prvi slučaj da je predsjednik - inkumbent i kandidat sa prednošću iz prvog kruga poražen, odnosno da je pobijedila žena-kandidat.
| |||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
|
Hrvatska |
Članak je dio serije: |
|
|
Druge države |
Na izborima sudjeluju četiri kandidata:
Kandidati su za morali podnijeti najmanje 10.000 potpisa građana Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) da bi njihove kandidature mogle biti zvanično prihvaćene. Potpisi su morali biti prikupljeni u razmaku od dvanaest dana, tj. između 25. studenog do 6. prosinca 2014. Rok za podnošenje kandidature istijecao je u ponoć 6. prosinca, pri čemu je većina kandidata, pokazujući razmjere potpore koju uživaju, podnijela daleko više potpisa nego što je bilo potrebno. Nakon provjere DIP je utvrdio konačnu listu kandidata, a izborna je kampanja zvanično počela 9. prosinca i trajat će osamnaest dana, tj. do 26. prosinca 2014.
Kandidat | Stranačka potpora | Političke bilješke | Broj potpisa potpore | Službena stranica | |
---|---|---|---|---|---|
Ivo Josipović | Nezavisni | Trenutačni predsjednik, natječe se za ponovni izbor nakon prvog mandata. Premda zvanično nastupa kao nezavisni kandidat, Josipovića je nominirala vladajuća Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP),[1] a podupire ga još šesnaest lijevih i liberalnih partija. U kampanji nastupa s pozicije lijevog centra i većinom se bavi problemima u pravosuđu i borbom protiv korupcije, kao prijedlogom ustavnih promjena koje bi predsjedniku dale viši stupanj izvršne vlasti. | Predao oko 203.000 potpisa 6. prosinca.[13] | josipovic.hr Arhivirano 2014-12-09 na Wayback Machine-u | |
Kolinda Grabar-Kitarović | Hrvatska demokratska zajednica | Kandidatkinja najveće oporbene partije, Hrvatske demokratske zajenice (HDZ), koja pripada desnom centru. Podupire ju još sedam partija desnog centra. Grabar-Kitanović bila je ministrica europskih integracija i vanjskih poslova u vladi Iva Sanadera (2003–2008). | Predala oko 300.000 potpisa 6. prosinca.[14] | kolinda.hr | |
Milan Kujundžić | Hrvatska zora | Utemeljitelj i predsjednik desne populističke izvanparlamentarne partije Hrvatska zora (HZ). Kojundžić je tu partiju utemeljio srpnja 2014. nakon što je izgubio partijske izbore u HDZ-u. Podupiru ga i šest drugih partija desničarske i nacionalističke orijentacije te i sam u kampanju zastupa desne populističke ideje. | Predao oko 50.000 potpisa 5. prosinca.[15] | milankujundzic.hr Arhivirano 2015-02-09 na Wayback Machine-u | |
Ivan Vilibor Sinčić | Živi zid[16] | Nominirala ga je aktivistička udruga pod nazivom Živi Zid, koja se bori protiv nasilnih deložacija organizirajući ljudske štitove i koja se srpnja 2011. registrirala kao politička partija. Sinčić nastupa s pozicije populističkog euroskepticizma i kritičan je prema članstvu Hrvatske u NATO paktu. | Predao oko 15.000 potpisa 6. prosinca.[17] | s-p.hr Arhivirano 2014-12-09 na Wayback Machine-u |
Datum | Uzorak | Anketar | Ivo Josipović | Kolinda Grabar-Kitarović | Milan Kujundžić | Ivan Sinčić | Neodlučni / nitko |
---|---|---|---|---|---|---|---|
27. 12. – | 11.125 | Jutarnji list Arhivirano 2014-12-29 na Wayback Machine-u | 30% | 17% | 2% | 51% | |
23. 12. – | 10.522 | Večernji list | 9,52% | 25,84% | 42,58% | 22,06% | |
21. 12. – | 61.242 | Index.hr | 45% | 12% | 5% | 33% | 6% |
19. 12. | 1017 | Ipsos plus za Novatv | 46,5% | 34,9% | 7,2% | 9,2% | |
18. 12. | ? | Promocija plus for RTL Arhivirano 2014-12-27 na Wayback Machine-u | 42,1% | 30,5% | 9,3% | 7,5% | 10,6% |
Istraživanja i ankete prije predsjedničke predizborne kampanje odnosno do 9. prosinca:
Datum | Anketar | Ivo Josipović | Kolinda Grabar-Kitarović | Milan Kujundžić | Drugi | Neodlučni / nitko |
---|---|---|---|---|---|---|
4. 12. | Promocija plus za RTL Arhivirano 2014-12-27 na Wayback Machine-u | 42,3% | 28,3% | 11,2% | 9,5 | 8,7 |
6. 9. | Promocija plus Arhivirano 2015-01-01 na Wayback Machine-u | 48,9% | 32,5% | 6,8% | ||
4. 9. | Ipsos puls Arhivirano 2014-10-03 na Wayback Machine-u | 45,5% | 30,9% | 2,1% | 9,4% | 12,1% |
4. 8. | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 48,4% | 33,6% | 4,8% | 3,2% | 10,0% |
1‒3. 7. | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 49.2% | 35,2% | 4,3% | 1,8% | 9,4% |
lipanj | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 50,1% | 29,2% | 6,2% | 4,8% | 9,6% |
lipanj | Ipsos puls | 50,3% | 37,3% | 12,4% | ||
svibanj | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 52,5% | 27,0% | 6,1% | 5,9% | 8,6% |
travanj | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 51,6% | 27,2% | 4,5% | 8,6% | 8,2% |
ožujak | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 52,2% | 28,4% | 8,8% | 10,7% | |
veljača | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 54,0% | 24,0% | 10,3% | 11,7% | |
siječanj | Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u | 51,7% | 17,4% | 19,9% | 11,0% |
Prvi krug predjedničkih izbora obilježila je mrtva utrka između Josipovića i Grabar-Kitarović. Razlika između njih bila je samo 1,24%.[18] Politolog Boško Picula smatra da ovako mala razlika između Josipovića i Grabar-Kitarović oslikava podjelu hrvatskog društva.[19]
Josipovićev rezultat bio je lošiji je od očekivanog. To je politolog Davor Gjenero ocijenio kao "strašan šok" za Josipovića, ali i za vladajuću Kukuriku koaliciju.[19] Josipović je nakon objave rezultata najavio pobjedu i u drugom krugu.[20] Grabar-Kitarović je rezultate prvog kruga izbora okarakterizirala kao želju građana za promjenama.[21]
Najveće iznanađenje izbora bio je Ivan Sinčić, kandidat Živog zida koji je dobio 16,42% glasova.[22] Nakon objave rezultata, Sinčić je izjavio da je "pobjednik Živi zid", najavio je i sudjelovanje na parlamentarnim izborima uz nadu da će ga podržati njegovi birači.[23] Politolog Zdravko Petak smatra da razlog u iznanađenju leži u "protestnom glasovanju" i "drukčijem gledanju na razvoj i socijalnu situaciju koja je dosta teška". Petak je ocijenio da je to zbog toga jer "vodeće hrvatske politike ne nude rješenje za izlaz iz krize", a Sinčićev uspjeh okarakterizirao je kao "radikalizaciju politike". Politolozi pak smatraju da će njegovi glasači uglavnom apstinirati u drugom krugu.[19]
U Kujundžićevom izbornom stožeru očekivali su najmanje oko 10% podrške, no dobio je 6,30%.[24] Kujundžićev slab rezultat bio je iznenađujući. Značajnu podršku izgubio je među biračima podrijetlom iz BiH, ali i iz same BiH kada je napravio gaf izjavivši da se protivi trećem entitetu i da podržava "konstitutivnost naroda na cjelokupnom teritoriju BiH", odnosno odluku Ustavnog suda koja je narušila konstitutivnost Hrvata u čitavoj BiH. U ovakvom stavu su ga podržali predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH, ali i HDZ 1990.[25]
Politički analitičari drže kako će u drugom krugu Josipović i Grabar-Kitarović morati osmisliti način na koji će privući Sinčićeve glasače, koji će odigrati odlučujuću ulogu u drugome krugu.[19]
prvi krug | ||||
---|---|---|---|---|
kandidati | broj glasova | |||
Josipović | 687 476 (38,46%) | |||
Grabar-Kitarović | 664 232 (37,22%) | |||
Sinčić | 293 539 (16,42%) | |||
Kujundžić | 112 479 (6,30%) | |||
U drugom krugu izbora pobjedila je Kolinda Grabar-Kitarović.[26]
drugi krug | ||||
---|---|---|---|---|
kandidati | broj glasova | |||
Josipović | 1.082.430 (49,26%) | |||
Grabar-Kitarović | 1.114.865 (50,74%) | |||
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.