Plisten

Plisten (starogrčki: ) ime je nekoliko ličnosti u grčkoj mitologiji koje vode poreklo od Tantala.

Pelopov sin

Plisten je bio sin Pelopa, Tantalovog sina i kralja Pise u Elidi, i Hipodamije.^[1] Njegova su braća bili Atrej i Tijest.

Atrejev sin

Plisten je bio sin Atreja i Erope ili Erifile, kćerke Katrejeve.^[2][3] Prema Hesiodu, Plisten se oženio Kleolom, kćerkom Dijasovom, koja mu je rodila Agamemnona, Menelaja i Anaksabiju.^[4] Eshil prati ovo predanje kad Atrejeviće naziva "rodom Plistenovim" (τὸ Πλεισθένους γένος).^[5] Prema Higinu, Plistena je odgojio Atrejev brat Tijest, koji ga je poveo sa sobom u izgnanstvo nakon sukoba s Atrejem, a kad je dečak odrastao, poslao ga je u Mikenu da ubije Atreja. Mladić nije uspeo da obavi taj zadatak jer ga je Atrej preduhitrio i usmrtio ^[6] Čim je saznao da je ubio vlastitog sina, Atrej je odlučio da se osveti svom bratu.^[7] Jovan Ceces kaže da je u Katalogu žena, koji se u antici pripisivao Hesiodu, Plisten bio predstavljen ili kao hermafrodit ili kao transvestit.^[8]

Tijestov sin

Plisten je, prema Higinu, vanbračni sin Tijesta i Erope. Plistena i njegovog brata Tantala ubio je Atrej, Eropin suprug, i zatim njihovo meso poslužio kao jelo Tijestu, da bi se osvetio za smrt svog sina Plistena.^[9]

Menelajev sin

Plisten je bio najmlađi sin Menelaja i Helene.^[10] Helena je mladog Plistena povela sa sobom kad je s Parisom otišla u Troju, nakon čega se dečak više ne spominje ni u jednom izvoru.

Reference

1. Sholija uz Pindarove Olimpijske ode, I, 144.
2. Schmitz 1867, s.v. Pleisthenes
3. Pseudo-Apolodor, Biblioteka, III, 2, 2.
4. Pseudo-Hesiod, Katalog žena, fr. 69.
5. Eshil, Agamemnon, 1602; cf. 1569.
6. Higin, Fabulae, 86.
7. Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. Plisten
8. Jovan Ceces, komentar uz Homerovu Ilijadu, I, 122 = Katalog žena, fr. 194.
9. Higin, Fabulae, 246.
10. Kiparska pesma, fr. 9.

Literatura

• Schmitz, Leonhard (1867), „Pleisthenes”, Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, Boston
• Srejović, Dragoslav; Cermanović-Kuzmanović, Aleksandrina (1989). Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Srpska književna zadruga.