Petlovac
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Petlovac | |
---|---|
Regija | Baranja |
Županija | Osječko-baranjska |
Općina/Grad | Općina Petlovac |
Mikroregija | Baranjska nizina |
Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
Površina | 18,96 km² |
Nadmorska visina | 94 m |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 45.758611 N |
- z. d. | 18.528056 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 801 / 714 / 532 |
- Gustoća | 42 / 38 / 28 st./km² |
- Broj domaćinstava | 267 / 260 (2011) [1] |
Pošta | 31321 Petlovac |
Pozivni broj | 031 |
Autooznaka | BM |
Dom kulture u Petlovcu, Ulica Rade Končara 31 |
Petlovac (narodski Sentivanj, mađarski Baranyaszentistván [ˈbɒrɒɲɒsɛntiʃtvaːn]), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Petlovac i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.
Petlovac je smješten u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je 7,7 km zapadno od Belog Manastira, 39,7 km od Osijeka (preko Bilja i Belog Manastira), 37,3 od Osijeka (preko Bilja i Bolmana), 17,3 km od Belišća, 21,1 km od Valpova i 10,9 km od Beremenda u Mađarskoj.
Nalazi se na križištu državne ceste D517 (D7 /Beli Manastir/ - Širine - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Belišće - D34 /Valpovo/) i županijske ceste Ž4034 (Luč - Petlovac /D517/). Kroz naselje državna cesta prolazi Ulicom Zvonka Brkića, Ulicom Rade Končara i Ulicom Josipa Kraša.
Područje naselja Petlovac ograničeno je sa zapada mađarskom granicom, s jugozapada područjem naselja Baranjsko Petrovo Selo, s juga područjem naselja Bolman, s istoka područjem naselja Sudaraž i Beli Manastir, sa sjeveroistoka područjem naselja Širine i sa sjevera područjem naselja Luč.
Područje naselja Zeleno Polje potpuno je okruženo područjem naselja Petlovac i nalazi se kao enklava u zapadnom dijelu područja naselja Petlovac.
Autobusnim vezama Petlovac je povezan je s Belim Manastirom i Osijekom. Nekada je bio stanica na željezničkoj pruzi Beli Manastir - Baranjsko Petrovo Selo, na kojoj je promet ukinut 31. VII. 1966. godine, a pruga je u potpunosti demontirana.
Mađarsko ime Baranyaszentistván je patrocinij, dok se ime Petlovac povezuje s apelativom "pijetao" (odn. "petao").[2] Mađarsko ime može se prevesti kao "Baranjski Sveti Ištvan" (odn. "Baranjski Sveti Stjepan" ili "Baranjski Sveti Stevan"). Od mađarskog imena nastalo je narodsko ime Sentivanj, koje se npr. upotrebljavalo u susjednom Bolmanu.
Ekavsko ime Petlovac naselje je dobilo poslije Prvog svjetskog rata. Stariji stanovnici Bolmana, koji su ijekavci, to su ime izgovarali Pijetlovac, sve dok se nisu naviknuli na službeno ime.[3]
Stanovnici Petlovca su Petlovčani (jednina: Petlovčanin, Petlovčanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: petlovački.[4]
Pregled broja stanovnika po godinama[5][6][7] | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
820 | 864 | 846 | 882 | 927 | 962 | 1.196 | 1.244 | 869 | 906 | 1.167 | 1.000 | 940 | 1.012 | 801 | 714 | 532 |
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u istoimeno samostalno naselje Zeleno Polje.
Grafikon kretanje broja stanovnika Petlovca od 1857. do 2021.
Prema popisu iz 2011. godine u Petlovcu je živjelo 714 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom hrvatsko (90%) te srpsko (4%) i mađarsko (3%).[8]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Petlovcu su:
a nekad su najčešća prezimena bila:
Petlovac se nalazi nedaleko od nekadašnjeg rimskog limesa. Prema "Proleksis enciklopediji", podaci iz kanonskih vizitacija pokazuju da se u srednjem vijeku na tom području nalazilo naselje Szent István (na mađarskom: Sveti Stjepan). Za osmanske vladavine to mjesto je opustošeno. Današnji Petlovac osnovalo je Beljsko vlastelinstvo 1752. Krajem i nakon Drugog svjetskog rata iseljeno je većinsko njemačko, a potom 1946. i 1947. organizovano doseljeno hrvatsko stanovništvo iz Međimurja.[9]
U Petlovcu postoji Područna škola Petlovac (Ulica Rade Končara 29) Osnovne škole Šećerana, u kojoj nastavu pohađaju učenici I., II., III. i IV. razreda u kombinaciji.
Petlovac je sjedište katoličke Župe Našašća Svetoga Križa [10], osnovane 1772. godine, dok pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji bolmanskoj. U selu se nalazi župna crkva Našašća Svetoga Križa, izgrađena 1856. godine. Župa pripada Baranjskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije.[11]
U Petlovcu postoji redoviti poštanski ured Hrvatske pošte s poštanskim brojem 31321 na adresi Rade Končara 40. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 8:00 do 11:00 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-799).
U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je šest udruga (+ dvije brisane) sa sjedištem u Petlovcu (stanje: XII/2020):
"Lipanj u Petlovcu" višegodišnja je kulturno-zabavna manifestacija koja se održavala u Petlovcu počevši od 2017. godine.
2018. godina
Druga po redu manifestacija "Lipanj u Petlovcu" održana je u subotu, 16. lipnja 2018. godine, a sastojala se od izložbe ručnih radova i kolača u organizaciji Udruge žena "Fijolice", smotre folklora "Lipanjske note" u organizaciji Udruge "Tradicijom za budućnost" te predstavljanja domaćih proizvoda. Za dobru zabavu bio je zadužen Tamburaški sastav (TS) Veritas iz Osijeka.[12][13]
U Smotri folklora sudjelovali su:
2019. godina
Treća po redu manifestacija "Lipanj u Petlovcu" održana je u subotu, 8. lipnja 2019. godine, s istim programom kao i druga manifestacija. Na izložbi je sudjelovalo više ženskih udruga, a na smotri folklora više KUD-ova, koji su u svojim nošnjama prodefilirali Petlovcem te igrom i pjesmom pokazali bogatstvo svoga kraja. Mirovna grupa Oaza je, na primjer, na svome štandu izložila radove s likovno-kreativnih radionica za žene i tako pokazala umijeće svojih korisnica.[14][15][16]
U Smotri folklora sudjelovali su:
"Petlovačka fišijada" je svakogodišnja manifestacija koju, uz podršku Općine Petlovac, od 2009. godine organizira lokalni Nogometni klub "Petlovac" u Sportskom parku Petlovac sa sličnim programom: uz određenu kotizaciju, učesnici obično dobivaju tri (3) kilograma ribe, kruh, drva, pribor za jelo i stol za osam osoba. Kuhanje fiša (tj. fiš-paprikaša) obično počinje u 17 sati, u 20 sati proglašava se pobjednik i dijele nagrade, a potom slijedi večera i zabava uz živu glazbu.
Plakati i pozivnice za neke od održanih fišijada mogu se vidjeti ovdje:
Od 3. do 5. svibnja 2024. održani su "Dani kajkavštine u Petlovcu", jedna od priredbi koje bi trebale doprinijeti očuvanju tog govora, koji su sa sobom, nakon Drugog svjetskog rata, u Baranju donijeli doseljenici iz Međimurja. Organizatori manifestacije bili su Udruga "Tradicijom za budućnost" i DVD Petlovac.
Petlovac broji nešto preko sedamsto stanovnika, od kojih se 70% izjašnjava kao kajkavci, iako većina njih kajkavski govori isključivo u vlastitom domu, s najbližom rodbinom (također kajkavcima) ili s najbližim prijateljima. Kako se kajkavski ne bi govorio samo unutar svoja četiri zida i svog dvorišta, organizirana je ova priredba.
Prvi dan manifestacije (petak) bio je posvećen okusima i riječima, drugi dan (subota) kulturno-umjetničkim društvima, a posljednji dan (nedjelja) vatrogascima.[17][18]
Petlovac ima sedam ulica:
|
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.