Paštunski jezik
From Wikipedia, the free encyclopedia
Paštunski (puštunski, patanski, paštu, puštu, pašto; پښتو [paʂto]), poznat i kao avganski,[2][3] je iranski jezik koji se govori u Avganistanu i zapadnom Pakistanu[4]. Paštunski jezik pripada grupi istočnoiranskih jezika[5]. Ovaj jezik govori oko 38 do 42 miliona ljudi u svetu[1]. Paštunski jezik je zvanični i nacionalni jezik Avganistana.
paštunski | |
---|---|
پښتو paʂto | |
Države | Avganistan, Pakistan (neke provincije) |
Broj govornika | oko 38 do 42 miliona[1] |
Jezična porodica | indoevropski
|
Pismo | arapsko pismo (paštunski alfabet) |
Službeni status | |
Službeni | Avganistan |
Regulator | Akademija nauka Avganistana |
Jezični kodovi | |
ISO 639-1 | ps |
ISO 639-2 | pus |
ISO 639-3 | pus |
Dijalekti
Kao posledica planinskog terena na kome žive Paštuni, jezik ima mnoge akcente ili dijalekte. Dva glavna dijalekta su meki ili južni dijalekat i tvrdi ili severni dijalekat. Glavne razlike između dijalekata su varijacije u izgovoru sledećih 5 suglasnika:
jugozapadni | |||||
---|---|---|---|---|---|
jugoistočni | |||||
centralni | |||||
severoistočni |
Razlike između južnih i severnih dijalekata su uglavnom fonološke.
Rasprostranjenost
Paštunski jezik govori oko 27 miliona ljudi u Pakistanu (zapadne provincije Hajber-Pahtunva i Beludžistan) gde ga govori oko 20 % stanovništva[6] i još 11 miliona ljudi u Avganistanu, što čini oko 35% stanovništva Avganistana[7]. Pored Pakistana i Avganistana, značajan broj govornika ovog jezika postoji i u Iranu.
Zvanični status
Paštunski je nacionalni i zvanični jezik Avganistana. Ovaj jezik koristi avganistanska administracija, obrazovne institucije, televizija i verske institucije.
Paštunski alfabet
Slova paštunskog alfabeta su:[8][9]
ا ب پ ت ټ ث ج ځ چ څ ح خ د ډ ذ ر ړ ز ژ ږ س ش ښ ص ض ط ظ ع غ ف ق ک ګ ل م ن ڼ ه و ى ئ ي ې ۍ
Slova karakteristična za paštunski
Sledeća slova su karakteristična samo za paštunski jezik:
ټ، ځ، څ، ډ، ړ، ږ، ښ، ګ، ڼ، ې ،ۍ
Fonologija
Samoglasnici
Prednji | Srednji | Zadnji | |
---|---|---|---|
Zatvoreni | |||
Srednji | |||
Otvoreni |
Pored ovih samoglasnika, postoje i diftonzi: .
Suglasnici
Labijalni | Dentalni | Alveolarni | Retrofleksivni | Postalveolarno | Nepčani | Velarni | Uvularni | Glotalni | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Nosni | |||||||||
Plozivni | |||||||||
Frikativni | |||||||||
Afrikativni | |||||||||
Aproksimantni | |||||||||
Vevni | |||||||||
se javljaju samo u stranim rečima.
Fond reči
Najveći broj reči potiče iz samog paštunskog jezika. Pozajmljenice su najčešće uzimane iz arapskog i persijskog jezika.
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.