Obedska bara

From Wikipedia, the free encyclopedia

Obedska bara

Obedska bara je zaštićeno područje između naselja Kupinovo, Obrež, Grabovci i rijeke Save, Srbija. Uže područje Obedske bare čini korito takozvana ""Potkovic" i viši dio terena kupinske grede takozvano "Kopito", i ostatak je napuštenog korita Save, čiji glavni tok sada teče južnije.

Kratke činjenice Najbliži grad, Površina ...
Obedska bara
Thumb
Najbliži gradRuma, Pećinci  Srbija
Površina98,20 km² (38 mi² )
Osnivanje1994. god. uredbom vlade RS br 56/1994 i 81/2008[1]
UpraviteljJavno preduzeće Vojvodinašume - Petrovaradin
Zatvori

Bara je sezonsko plavljeno područje rijeke Save, sa močvarama, barama, vlažnim livadama i mrtvicom. Podložna je brzom muljenju i obogaćivanju nutrijentima, što rezultira širenjem tršćaka i šikara saliksa, isključujući otvorene vodene površine. Područje je važno za razne vrste ptica kojih je registrovano oko 220 ​​vrsta. Regulacija rijeke negativno je uticala na riblje fondove na lokaciji.

Zaštićeno područje

Austro-Ugarska je 1874. područje proglasila carskim lovištem i zaštitila ga.[2] Godine 1919. postaje zaštićeno kraljevsko lovište dinastije Karađorđevića. Rješenjem Zavoda za proučavanje prirodnih vrednosti NR Srbije proglašeno je 1951. god. za zaštićeni rezervat. Sadašnji status Specijalnog rezervata prirode je steklo 1994. godine aktom Vlade Republike Srbije. Tada je podeljen na tri dijela sa različitim stepenima zaštite.

U području se nalazi motel sa Info centrom i predviđen je za prijem oko 40 posjetilaca. Postoji kružno edukativna staza dužine 7 km, zatim staza uz obalu “Obedske bare” dužine oko 5 km, više monitoring osmatračnica, ostrvo ptica, vodena ogledala (4) postavljeni smjerokazi i informativne table, nadstrešnice, čamci za razgledanje, sportski i rekreativni ribolov.

Ramsarsko područje

Obedska bara se nalazi na listi Ramsarskih mjesta od 1977. god, sa zaštitnom zonom koja iznosi 17.501 ha.[3][4]

Značajno područje za ptice

Obedska bara proglašena je 1989. godine i za međunarodno značajno područje za ptica - IBA). Registrovano je oko 180 vrsta ptica: kašikara ili žličarka (Platalea), žuta čaplja, bijela roda, crna roda, orao bjelorepan i dr.

Izvori

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.