From Wikipedia, the free encyclopedia
Gospa Mihri ili Mihri Hatun (Amasya, oko 1460. – 1506.) je bila turska pjesnikinja. Bila je zapravo prva žena–književnik u klasičnoj turskoj književnosti.
Gospa Mihri rođena je oko 1460.[1] ili 1461. (ili možda 1440.[2]) u Amasiji u sjevernoj Anadoliji, gdje je provela većinu svog života i umrla 1506. godine. Njezino pravo ime je bilo Mihrümah prema Evliji Čelebi[1], Mihrinisa ili Fahrünnisa[2] prema Bursalı Mehmedu Tahiru[1], a njezin pseudonim je bio Mihri kao što svijedoči Ašik Čelebija[1]. Njezin otac je bio kadija[3][2] (pravnik) u Amasiji, Yahyazade Mehmet Çelebi[1] i također pjesnik.
Bila je članica književnog kruga kneza Ahmeda[N 1], sina sultana Bajazita II i sandžakbega Amasije. Mihri je u tom krugu bila vrlo cijenjena zbog njezinog znanja, njezine ljepote i umjetništva. Bila je poznanica gospe Zejnep, dok mnoge njezine pjesme podsjećaju na slavnog Necatija, jedan od utemeljitelja divanske književnosti, na kojeg su ju mnogi uspoređivali. Poznato je da se »mnogo puta zaljubila«, ali priče govore da su »sve te ljubavi bile čedne i nevine« i da je »živjela životom neprestane vrline«[3]. Bila je »ljepa i strasna, ali nikad se nije udala«[3][1]. Imala je ljubavnu vezu sa Iskender Čelebijom[1], Sinan-pašinom sinom, ali su mnogi drugi muškarci čeznuli za njom. Zatim zaljubila se u Müeyyetzade Abdurrahman Çelebiju, ali njezina prava ljubav je bio Iskender Čelebija. Autori ipak tvrde kako je to između Mihri i Iskendera bila platonska ljubav[1]. Neki izvori (na primjer povjesničar von Hammer[1]) ju spominju kao »Osmanska Sappho«, jer nije oklijevala slobodno govoriti o ljubavi u svojim gazelima.
Otputovala je i jedno vrijeme boravila u Istanbulu, gdje je se uključila u umjetničke krugove i sprijateljila se sa Necatijom, Guvahijem, gospom Zejnep[1] i drugim, pa se čak priča da je neko vrijeme boravila u palači[1].
Mihrine pjesme su sakupljene u divanu čiji se rukopis (i dvije kopije) danas čuva u Istanbulu. Mihrin divan je objavljen Moskvi 1967. u izdanju Instituta za azijske narode Akademije nauka SSSR[N 2][1]. Napisala je jednu odu Bajazitu i jedanaest oda knezu Ahmetu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.