From Wikipedia, the free encyclopedia
Zajednička imenica mjesec se koristi u smislu značenja pojma prirodni satelit drugih planeta. Postoji najmanje 140 mjeseca unutar našeg Sunčevog sistema, a vjerovatno i mnogi drugi koji orbitiraju oko planeta u drugim solarnim sistemima. Obično veći gasoviti giganti imaju obimne sisteme mjeseca. Merkur i Venera nemaju nikakvih mjeseca, Zemlja ima jedan svoj veliki Mjesec, Mars ima dva mala mjeseca (Phobos i Deimos), i Pluton malog pratioca koji se zove Haron (pa se ponekad zajedno smatraju dvostrukom planetom).
Za mnoge mjesece se pretpostavlja da su nastali iz iste oblasti protoplanetarnog diska koja se sažimala i koja je stvorila njegovo primarno tijelo. Ipak, postoje mnogi izuzeci i varijacije u ovom standardnom modelu nastajanja mjeseca koji su trenutno poznati ili se teoretišu. Za neke se mjesece misli da su zarobljeni strani objekti, fragmenti ili veći mjeseci raštrkani kao posljedica velikih udara (kometa), ili (kao u slučaju sa Zemljinim Mjesecom) dio planete čije je dijelove izbacio u njenu orbitu veliki udar. Budući da je većina mjeseca poznata samo na osnovu nekoliko dalekih opservacija preko proba i teleskopa, mnoge teorije o njima su još nepouzdane.
Mnogi mjeseci u Sunčevom sistemu su plimski povezani sa svojim primarnim tijelima, a izuzetak je Saturnov mjesec Hiperion, koji rotira haotično zbog raznih vanjskih uticaja. Nijedan poznati mjesec nema sopstveni mjesec, jer plimski efekti njihovih primarnih tijela stvaraju nestabilne orbite oko njih. Ipak, neki mjeseci imaju pratioce u svojim Lagrangeovim tačkama (npr. Saturnovi mjeseci Tetida i Diona).
Nedavno otkriće Idinog mjeseca Daktila potvrđuje da i neki asteroidi također imaju mjesece. Neki od njih, kao što je 90 Antiopa, su dvostruki asteroidi s komponentama iste veličine.
Najveći mjeseci u Sunčevom sistemu (veći od 3000 km) su Zemljin Mjesec, Jupiterovi Galilejanski mjeseci Io, Europa, Ganimed i Kalisto, Saturnov mjesec Titan, te Neptunov zarobljeni mjesec Triton.
Evo i komparativne tabele u kojoj su mjeseci u našem Sunčevom sistemu klasificirani prema dijametru, što uključuje i kolonu za neke poznate asteroide, planete i objekte iz Kuiperovog pojasa.
Dijametar(km) | Zemlja | Mars | Jupiter | Saturn | Uran | Neptun | Pluton | Drugi objekti |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
5000-6000 | Ganimed | Titan | ||||||
4000-5000 | Kalisto | Merkur | ||||||
3000-4000 | Mjesec | Io | ||||||
2000-3000 | Triton | Pluton | ||||||
1000-2000 | Rea Japet |
Titanija | 90377 Sedna 90482 Ork | |||||
100-1000 | Himalija Amalteja | Enkelad | Miranda Sikoraks | Protej | Haron | 1 Karera | ||
50-100 | Teba Elara | Pandora | Kaliban Julija | Talasa Najada | (previše ih za listu) | |||
10-50 | Fobos | Karma | Sijarnak
Atlas | Ofelija
Kordelija | S/2002 N1 S/2002 N 2 | (previše ih za listu) | ||
manje od 10 | Kruitne¹ | najmanje 47, vidi Jupiterovi prirodni sateliti zbog liste. | Erijapo Narvi | (previše ih za listu) |
¹ Debatabilno je da li je Kruitne ustvari pravi mjesec; a ovdje je stavljen usporedbe radi.
Dodatno mjesecima raznih planeta postoji i oko 30 poznatih asteroidnih mjeseca, tj. asteroida koji orbitiraju oko drugih asteroida.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.