Legrad je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
| Legrad | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Mladen Vernić |
| Županija | Koprivničko-križevačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.764 |
| Geografija | |
| Koordinate | |
| Površina | 62,62 km² |
  Legrad Legrad (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 48317 Legrad |
Nekada grad, a danas zapravo seosko naselje Legrad je općinsko središte u Podravini (Koprivničko-križevačka županija), 18 km sjeverno od Koprivnice; 1276 stanovnika (2001.). Leži na 132 m aps. visine, blizu ušća Mure u Dravu.
Spominje od 1384.. U XV. st. dobio status trgovišta (oppidum), od 1610. ima grb. Godine 1643. Ferdinand III. je Legradu dodijelio privilegij slobodnog trgovišta, a sredinom XVII. st. se kratko spominje kao grad (civitas).
U XVI. st. ulazi u sastav posjeda Zrinskih koji u Legradu uređuju sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije izgradivši protuosmansku utvrdu 1567. godine. Legrad je kratko bio pod osmanskom vlašću (1577. - 1579. i 1600. ). U XVII. i XVIII. st. u Legradu su razvijeni trgovina i cehovi (Stari ceh – 1677., čizmarski - 1697., brodarski 1717., tkalački 1747., mlinarski 1768. i dr.). Od 1671. djeluje tridesetnica, a od 1682. se spominje solana. Krajem XVII. i početkom XVIII. st. s više od 3000 stanovnija Legrad je najveće naselje županije Zala, te jedno od najvećih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U blizini je kratko postojala utvrda Novi Zrin (1661. - 1664.). Legrad se meandriranjem, nakon poplave 1710. našao na desnoj, podravskoj obali Drave. Nakon što je od 1848. - 1861. bio u sastavu Hrvatske, Legrad je do 1918. u sastavu mađarske županije Zala. Pod mađarskom okupacijom 1941. - 1945. Katolička župa se spominje 1540. Od druge pol. XVI. do početka XVIII. st. većina stanovništva su protestanti pa djelatnost katoličke župe zamire pred naletom protestantizma (mala skupina protestanata i danas živi u Legradu).
Katolička župa je obnovljena 1641. kada je izgrađena drvena crkva. God. 1769.-1784. sagrađena je današnja barokna crkva sa zaobljenim svetištem u kojemu su vrijedne zidne iluzionističke slike. U parku se nalazi grupa pilova iz XVIII. st. Zanimljivo je da je Legrad u drugoj polovici XIX. stoljeća dobio željezničku stanicu s današnje mađarske strane rijeke Drave, a ta je željeznička stanica sve do prije nekoliko godina nosila naziv Legrad. U drugoj polovici XX. st. dolazi do razvoja košaraštva, a u blizini Legrada je pronađeno bogato nalazište zemnog plina. Veliki potencijal ovom mjestu daje nalazište termalnih voda u obližnjem selu Kutnjak.
- Petar Berke
- Franjo Slabi
- Dragutin Feletar
- Barokna crkva Presvetog trojstva u Legradu
- Barokni trg s pilovima u Legradu
- Kupalište na rijeci Dravi
- Barokni gostinjac iz 18. stoljeća
- Jezero Šoderica
- Orintološki rezervat Veliki pažut
- Osnovna škola Legrad
- KUD "Zrin" Legrad
- Graničar Legrad jedan je od najpoznatijih nogometnih klubova u županiji. Natječe se u četiri kategorije:
- pioniri
- juniori
- seniori
- veterani.
Momčadi su promjenjivog karaktera, pa ih često vidimo na čelu i na sredini ljestvice. Najveći uspjeh u posljednjih 5 godina je osvajanje juniorskog prvenstva.
- ŠRK "Smuđ" Legrad
- Lovačka udruga "Kuna" Legrad
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
