Kviz
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kviz je vrsta društvene igre zasnovane na ispitivanju znanja i vještina iz različitih područja, najčešće takmičarskog karaktera.[1] U nekim državama kviz je vrsta testa u obrazovanju kao pokazatelj znanja, vještina ili sposobnosti.
Ovo je glavno značenje pojma Kviz. Za druga značenja, v. Kviz (razvrstavanje). |
Edip se, odgovarajući na Sfinginu zagonetku, (uvjetno) smatra prvim sudionikom kviza u povijesti.
Riječ "kviz" potječe iz engleskog jezika, od riječi quiz.
Prema urbanoj legendi riječ "kviz" izmislio je vlasnik Dablinskog kazališta Richard James Daly. On se okladio da će u roku od 24 sata uvesti novu riječ bez značenja koja će se ustaliti u govoru i ući u engleski jezik. Dobio je okladu tako što je unajmio skupinu dječaka koji su kredom po zidovima u cijelom Dablinu ispisivali riječ "quiz". Sutradan je riječ već postala popularna jer su se ljudi međusobno pitali za njeno značenje.[1]
Međutim, riječ se u engleskom jeziku spominje i ranije (1782) u značenju "čudak".
Po jednoj teoriji, jezikoslovci povezuju riječ quiz s riječima question (pitanje) i inquisitive (radoznao). Po drugoj teoriji, quiz potječe od quis (to quiz, upitati), odnosno od latinskog Qui es? (tko si ti?).
Igra je u javnost ušla preko radija ranih 1930-ih u SAD, a svoj vrhunac popularnosti radijski kvizovi postigli su 1940-ih. 1950-ih počeo je zamah televizijskih kvizova. Pod američkim utjecajem ubrzo su se proširili i po Evropi.
U Hrvatskoj su također stekli veliku popularnost. Najistaknutiji autor bio je Lazo Goluža, čiji su kvizovi Tri, dva, jedan... ali vrijedan, Pješčani sat, Brojke i slova i Kviskoteka postigli masovnu gledanost u čitavoj SFRJ.[2]
I danas su kvizovi veoma popularni. Javljaju se u više oblika, u različitim medijima i s različitom organizacijom:
Najbrojniju publiku još uvijek imaju televizijski kvizovi. Većina kvizova ima neku svoju shemu takmičenja pa mogu biti pojedinačni ili skupni, između sebe ili "protiv televizije". Neki popularniji kvizovi u Hrvatskoj su:
Kod radijskih kvizova obično pojedinac odgovara na pitanja do postizanja cilja (osvajanja nagrade) ili do netočnog odgovora.
Ova vrsta kvizova popularna je na zapadu, naročito u engleskim pubovima (Pub quiz, Quiz Nights ili Trivia nights). Studija iz 2009. procjenjuje broj kvizova na 22.445 tjedno u UK.[3]. U njima sudjeluju takmičari u timovima, a cilj je skupljanje poena. Nagrade mogu biti različite, kao na primjer sanduk pića, razni vaučeri, a ako se za sudjelovanje u kvizu plaća kotizacija, nagrade mogu biti i novčane.
Za razliku od UK, u SAD je koncept pub-kvizova komercijaliziran pa tako više kviz-kompanija organiziraju kvizove u barovima i restoranima, a sudjelovanje se redovito plaća.[4]
Postoji više kvizova izdatih kao računalne igre. Neki uspješni kvizovi su izdati i kao računalne igre, npr. Who Wants to Be a Millionaire?. Kvizovi se mogu igrati i on-line preko interneta, kao npr. Fun Trivia[5].
Školski kvizovi se često organiziraju kao takmičenja između škola. Cilj im je da kroz igru motiviraju učenike za učenje i postizanje boljih rezultata u školi, na primjer u Hrvatskoj ekološki kviz "Lijepa naša" i "Baština čovječanstva".
U nekim zemljama (SAD, Kanada, Indija) kvizovi predstavljaju vrstu kraćih i jednostavnijih testova za provjeru znanja učenika ili studenata.
Po Guinnessovoj knjizi rekorda najveći kviz, pod nazivom "Kviz za život", održan je 11. XII. 2010. u belgijskom gradu Gentu i na njemu je sudjelovalo 2.280 takmičara.[6]
Po istom izvoru, televizijski kviz koji se najduže emitira je It's Academic. On se kontinuirano emitira od 7. X. 1961. na američkoj televiziji NBC4.[6]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.