From Wikipedia, the free encyclopedia
Park prirode Kopački rit poplavno je područje u Baranji (Općina Bilje, Osječko-baranjska županija), na sjeveroistoku Hrvatske, u kutu ( Arhivirano 2004-07-15 na Wayback Machine-u Vidi kartu!) što ga čine rijeke Drava (na jugu) i Dunav (na istoku). Park prirode je veličine 17.700 ha, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8.000 ha. Koapcki rit je močvarna nizina koja je vrlo siromašna|fluvijalno-močvarnih nizina]] u Evropi. To područje tokom godine značajno mijenja svoj izgled i boju kože, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava i Save, te mnogo manje iz Drave.
Dijelovi kopna i mora ritskih voda čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle vode. Kanali vrlo su ostečeni su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita.
Uz povremeno plavljene površine - tzv. bare, te udubine kojima struji voda - kanali i fokovi, postoji i nekoliko jezera koja nikad nije bilo bogata ne presušuju. Najveće jezero je Kopačko jezero, a najdublje je Sakadaško jezero.
Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog LOLekosistema, velike biološke raznolikosti i izuzetne naučne i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom upravljanog prirodnog rezervata na površini od 17.730 hektara. Uže područje rezervata od 7.220 hektara 1976. godine dobilo je status specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje od 10.510 hektara status parka prirode.[1][2]
Međunarodni značaj Kopačkog rita potvrđen je 1993. godine uvrštavanjem na popis međunarodno značajnih močvara, sukladno Ramsarskoj konvenciji.[3]
Kopački rit uvršten je i u listu ornitološki značajnih područja - IBA (Important Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje u Uneskovu listu Svjetska prirodna baština.
Zbog specifičnog mikroreljefa i neprestanog plavljenja, na području Kopačkog rita razvijaju se različiti tipovi vegetacije. S jedne strane to su različiti tipovi šuma, a s druge strane močvarna i vodena vegetacija, dok je uz veću koncentraciju divljači i antropogeni utjecaj vezana nitrofilna i travnjačka vegetacija. Od šumskih zajednica najveće površine u ritu prekriva šuma bijele vrbe (Galio-Salicetum albae) koja može podnijeti visoke i dugotrajne poplave. Na nešto višim terenima, gdje su poplave kratkotrajnije, razvija se šuma bijele vrbe i crne topole (Salici - Populetum nigrae), a na još uzdignutijim mjestima nalaze se i hrastove šume - na nižim terenima šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genistoelatae - Quercetum roboris), a na suvljiim područjima šuma hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli - Quercetum roboris).
Najveće vodene površine unutar rita pokriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama. Tu se miješaju zajednice vodenih leća, od kojih je najčešća zajednica Lemno - Spirodeletum polyrhizae. U mozaiku s drugim vodenim zajednicama javljaju se i zajednice mrijesnjaka (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei), zajednica krocnja i lokvanja (Myriophyllo - Nupharetum). No najveće površine zauzima zajednica plavuna (Nymphoidetum peltatae). Uz rubove jezera i kanala te na povremeno plavljenim površinama najrasprostranjeniji su trščaci (Scirpo - Phragmitetum) te zajednice visokih šaševa (Caricetum elatae; Caricetum versicariae; Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu karakterističan izgled. Sveukupno, četrdesetak biljnih zajednica i preko tri stotine flornih vrsta govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti Kopačkog rita.
Do danas je u Kopačkom ritu utvrđeno više od 2000 bioloških vrsta, od kojih su mnoge rijetke i ugrožene na svjetskoj i evropskoj razini. Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralježnjaka (školjkašima, puževima, kolnjacima, pijavicama, vretencima, leptirima, komarcima i obadima). Dosad ih je utvrđeno preko 400 vrsta, među kojima je i nova forma školjkaša - Unio tumidus kopaciensis. Kopački rit je najveće mrestilište i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka o ulovu, do sada su zabilježene 44 vrste riba, od kojih se veličinom populacije ističu: šaran (Cyprinus carpio), štuka (Esox lucius), som (Silurus glanis) i smuđ (Stizostedion lucioperca). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama sisavaca: obični jelen (Cervus elaphus), obične srne (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), divlja mačka (Felis silvestris), obični jazavac (Meles meles) i dr.
Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna ptica. Zabilježena je čak 291 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje se gnijezde u velikim kolonijama: čaplje (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični galeb (Larus ridibundus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi se i preko 20 pari orla štekavca (Haliaeetus albicilla), vrste koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih evropskih vrsta redovito se gnijezdi 5 pari crnih roda (Ciconia nigra), 4 do 5 pari stepskog sokola (Falco cherrug), 40 pari bijelih čapljica (Egretta garzetta) te oko 100 pari divljih gusaka (Anser anser). U Kopačkokm ritu gnijezdi se i više stotina pari patke njorke (Aythya nyroca), koja je jedna od najugroženijih evropskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.[4]
Parkom prirode Kopački rit upravlja Javna ustanova (JU) Park prirode (PP) Kopački rit sa sjedištem u Bilju, Ulica Petefi Šandora 33.
U PP Kopački rit može se stići - iz pravca Osijeka i Kneževih Vinograda - županijskom cestom Ž4056, na koju se skreće iza Bilja (Ž4042 - Kopačevo - Podunavlje - Baranja), ili kod Luga (Ž4042 - Baranja - Podunavlje - Kopačevo). Moguć je dolazak i iz pravca Suze ili Jasenovca lokalnim cestama L44011 i L44034 preko Sokolovca. Lokalna cesta L44034 ulazi u PP Kopački rit sjeverno od Kozjaka i spaja se sa županijskom cestom Ž4055, koja vodi do Dvorca Tikveš.
U granicama PP nalaze se naselja Podunavlje, Kozjak i Tikveš te kompleks Dvorca Tikveš, dok se uz rubove Parka nalaze naselja Kopačevo, Vardarac, Lug, Grabovac, Sokolovac i Zlatna Greda, s tim da se u Zlatnu Gredu može doći samo kroz Park, nerazvrstanom cestom od Tikveškog dvorca.
Jedna grana biciklističke staze Panonski put mira (Ruta Osijek-Sombor) vodi kroz Park (Kopačevo - Podunavlje - Kozjak - Dvorac Tikveš - Zlatna Greda).
Prijemni centar (ulazni punkt u Parku namijenjen organiziranom prihvatu posjetilaca) smješten je u autohtonom močvarnom ambijentu rubne zone naselja Kopačeva, uz županijsku cestu Ž4056.
Posjetiocima Parka namijenjeno je parkiralište za automobile i autobuse, recepcija s informativnim punktom i suvenirnicom, galerija za multimedijske prezentacije, izložbe i predavanja, ugostiteljski punkt - kafe-bar, javne sanitarne prostorije te više otvorenih terasa, odmorišta i vidikovaca.
U Prijemnom centru mogu se odabrati specijalizirani programi obilaska Parka, iznajmiti oprema za obilazak Parka (dalekozori, priručnici, vodiči, turističke karte) te osigurati stručni vodiči za pratnju posjetilaca.
Jedan od najatraktivnijih programa za posjetioce je obilazak Parka vodenim putevima kroz Specijalni (Posebni) zoološki rezervat posjetilačkim brodovima "Orao I" i "Liska".
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
