Kadeti (partija)

Konstituciono-demokratska partija (rus. Конституционно-демократическая партия), ponekad navođena i kao Ustavotvorno-demokratska partija, ali poznatija po kolokvijalnom imenu Kadeti, bila je liberalna politička stranka koja je djelovala u posljednjim godinama carske Rusije. Nastala je u jeku Prve ruske revolucije, kada je car Nikolaj II, pod pritiskom revolucionara bio prisiljen izdati Manifest 17. oktobra kojim je dotadašnja autokratska apsolutna monarhija zamijenjena ustavnom monarhijom i dozvoljen rad političkih stranaka. Za razliku od konzervativnih oktobrista, koji su se zalagali za očuvanje monarhije i postepene reforme, Kadeti su bili mnogo radikalniji, i tražili uvođenje općeg prava glasa (kao i žensko pravo glasa), te sazivanje ustavotvorne skupštine koja je trebala odlučiti hoće li Rusija ostati monarhija ili postati republika. Na tom programu su, koristeći slabost socijalističkih stranaka, iskoristili nezadovoljstvo naroda i trijumfirali na prvim izborima 1906. godine, postavši najjača stranka u Prvoj državnoj dumi. Nakon što su sa seljačkom strankom Trudovika ostvarili većinu, sa svojim zahtjevima su došli u sukob sa carem, koji je nakon nekoliko mjeseci raspustio Dumu. Vodstvo Kadeta je to odbilo prihvatiti te prebjeglo u Viborg odakle je pokušalo organizirati kampanju za zbacivnaje cara pasivnim otporom. Taj je pokušaj doživio neuspjeh, te su se carističke snage konsolidirale, a Kadeti na sljedećim izborima završili u manjini. Sa vremenom su odustali od svojih radikalnih ciljeva, ali je neuspjeh da proguraju liberalne reforme, kao i spor oko novopokrenute politike rusifikacije izazivao stalne podjele u stranci na lijevo i desno krilo. Stranka je podržala ulazak Rusije u Prvi svjetski rat, ali je postala nezadovoljna njegovim vođenjem, te je 1916. ušla u tzv. Progresivni blok, koji je stekao većinu u Četvrtoj dumi. Nakon Februarske revolucije su postali srž Privremene vlade, ali su ubrzo počeli dolaziti u sukob sa socijalističkim partnerima, pa je premijer Miljukov, morao prepustiti mjesto premijera Aleksandru Kerenskom. Nakon Oktobraske revolucije nekoliko mjeseci kasnije, rad Kadeta su zabranili vladajući boljševici.

Konstituciono-demokratska partija
predsjednik	Pavel Miljukov
Slogan	Umijeće i rad za dobrobit Domovine (ruski: )
Osnivanje	12. 10. 1905 (1905-10-12)
Raspuštanje	12. 12. 1917 (1917-12-12)
Sjedište	Sankt Peterburg, Rusija
Ideologija	parlamentarizam liberalna demokracija konstitucionalizam politički pluralizam socijalni liberalizam[1]
Politička pozicija	centar
Službene boje	azurna i bijela

Za vrijeme raspada SSSR je u Rusiji 1990. osnovana Konstituciono-demokratska partija - Partija narodne slobode, koja se pozivala na njenu tradiciju, ali je nakon nekoliko godina završili na margini i postala dio bloka vezanih uz ruske nacionaliste.

Izvori

1. Struve, Peter (1932). The Social Liberalism. Internationales Handwtsrterbuch des Gewerkschaftswesens.. str. 412–423.

Vanjske veze

• Программа к.-д. партии, принятая в 1905 году.