Konstituciono-demokratska partija (rus. Конституционно-демократическая партия), ponekad navođena i kao Ustavotvorno-demokratska partija, ali poznatija po kolokvijalnom imenu Kadeti, bila je liberalna politička stranka koja je djelovala u posljednjim godinama carske Rusije. Nastala je u jeku Prve ruske revolucije, kada je car Nikolaj II, pod pritiskom revolucionara bio prisiljen izdati Manifest 17. oktobra kojim je dotadašnja autokratska apsolutna monarhija zamijenjena ustavnom monarhijom i dozvoljen rad političkih stranaka. Za razliku od konzervativnih oktobrista, koji su se zalagali za očuvanje monarhije i postepene reforme, Kadeti su bili mnogo radikalniji, i tražili uvođenje općeg prava glasa (kao i žensko pravo glasa), te sazivanje ustavotvorne skupštine koja je trebala odlučiti hoće li Rusija ostati monarhija ili postati republika. Na tom programu su, koristeći slabost socijalističkih stranaka, iskoristili nezadovoljstvo naroda i trijumfirali na prvim izborima 1906. godine, postavši najjača stranka u Prvoj državnoj dumi. Nakon što su sa seljačkom strankom Trudovika ostvarili većinu, sa svojim zahtjevima su došli u sukob sa carem, koji je nakon nekoliko mjeseci raspustio Dumu. Vodstvo Kadeta je to odbilo prihvatiti te prebjeglo u Viborg odakle je pokušalo organizirati kampanju za zbacivnaje cara pasivnim otporom. Taj je pokušaj doživio neuspjeh, te su se carističke snage konsolidirale, a Kadeti na sljedećim izborima završili u manjini. Sa vremenom su odustali od svojih radikalnih ciljeva, ali je neuspjeh da proguraju liberalne reforme, kao i spor oko novopokrenute politike rusifikacije izazivao stalne podjele u stranci na lijevo i desno krilo. Stranka je podržala ulazak Rusije u Prvi svjetski rat, ali je postala nezadovoljna njegovim vođenjem, te je 1916. ušla u tzv. Progresivni blok, koji je stekao većinu u Četvrtoj dumi. Nakon Februarske revolucije su postali srž Privremene vlade, ali su ubrzo počeli dolaziti u sukob sa socijalističkim partnerima, pa je premijer Miljukov, morao prepustiti mjesto premijera Aleksandru Kerenskom. Nakon Oktobraske revolucije nekoliko mjeseci kasnije, rad Kadeta su zabranili vladajući boljševici.
| Konstituciono-demokratska partija | |
|---|---|
| predsjednik | Pavel Miljukov |
| Slogan | Umijeće i rad za dobrobit Domovine (ruski: ) |
| Osnivanje | 12. 10. 1905 |
| Raspuštanje | 12. 12. 1917 |
| Sjedište | Sankt Peterburg, Rusija |
| Ideologija | parlamentarizam liberalna demokracija konstitucionalizam politički pluralizam socijalni liberalizam[1] |
| Politička pozicija | centar |
| Službene boje | azurna i bijela |
Za vrijeme raspada SSSR je u Rusiji 1990. osnovana Konstituciono-demokratska partija - Partija narodne slobode, koja se pozivala na njenu tradiciju, ali je nakon nekoliko godina završili na margini i postala dio bloka vezanih uz ruske nacionaliste.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
