From Wikipedia, the free encyclopedia
Krf (gr: Κέρκυρα /Kerkira/, eng. ), drugo po veličini, od sedam većih jonskih ostrva, a ujedno i jedno od najlepših grčkih ostrva. Krf leži u Jonskom moru, koje je dio Sredozemnog mora, a sjeverno se spaja sa Jadranskim. Takvim položajem obezbjeđuje sebi mjesto najsjevernijeg ostrva Grčke.
2 km sjevernije od Krfa nalazi se albanska obala. Na Krfu postoji međunarodni aerodrom kao i univerzitet, na kojem se izučavaju istorija, muzika, jezik kao i bibliotekarstvo i Arhiviranje. Krf se ubraja među najimućnije regione u Grčkoj. Glavno mjesto ostrva je grad Krf.
Prema grčkoj mitologiji, ostrvo je dobilo ime po kćerki rečnog boga Asopa, nimfi Kerkiri, koju je oteo Posejdon. U Homerovoj Odiseji čitamo da je Odisej ovde našao skolonište na kraju svojih lutanja, gde su ga ugostili kralj Alkinos i njegova kćerka Nafsika.
U poređenju sa ostalim djelovima Grčke, zbog svoje veoma bujne vegetacije Grci su ovo ostrvo nazvali i "Zeleno ostrvo".
| Satelitski snimak | |
|---|---|
 |
| Položaj Krfa | |
|---|---|
 |
Životni troškovi na ostrvu se ne razlikuju mnogo od ostatka evropske unije. U gradu Krfu su cijene malo više u odnosu na ostala mjesta ovoga ostrva. Domaće stanovništvo u većim mjestima ostrva sa turistima uglavnom govori engleski, dok naši turisti, svoje, školovanjem stečeno znanje njemačkog jezika mogli bi upotrebiti tek na malom broju mjesta. Snabdijevanje ostrva je prilično dobro, pa se u svakom osrednjem mjestu može naći trgovina, a nisu rijetke i benzinske pumpe. Benzin je ovdje srednjeg kvaliteta, dok se super-plus rjeđe nalazi.
Mnogim turistima, Krf je omiljena odrednica. Ostrvo posjeduje dosta hotela i mjesta za kampovanje. IGlavne turističke struje, u špicu sezone, dolaze iz susjedne Italije. Od aprila do oktobra otvoren je internacionalno poznati teren golf (18-rupa par 72-Parcour).
Pored uobičajene turističke gastronomije, ostrvo posjeduje dosta domaćih, tradicionalnih taverni.
Vrh brda Pantokratora zimi je uglavnom prekriven snijegom, a na njemu se nalazi i meteorološka stanica. Iz zapadnoevropskih zemalja tokom sezone ima dosta krajnje jeftinih letova (Lastminute) tako da je u tom periodu teže pronaći dobar smještaj.
Krf je ostrvo beskrajnih prirodnih lepota, ostrvo pesme i muzike, umetničke inspiracije, kombinacija kosmopolitskog i tradicionalnog. Krf ima fantastične plaže i predivne vidike i nalazi se na zapadu Grčke i najsevernije je ostrvo u Jonskom moru. Sam grad je poznat po dve tvrđave i starom gradu smeštenom između njih. Najbliža ostrva su Paksos, Lefkada, Itaka, Kefalonija i Zakintos.
Na nekoliko minuta vožnje čamcem od grada Krfa nalazi se malo ostrvo Vido, poznato iz Prvog svetskog rata, kada se na njemu nalazila bolnica za srpske vojnike koji su došli na Krf posle prelaska preko Albanije. Veliki broj srpskih ratnika je sahranjen u moru kraj ostrva, u "plavoj grobnici".
Krf je glavni grad ostrva. Grad leži na istočnoj obali ostrva, na sjeverozapadno izdvojenom brdu. Krf kao grad posjeduje osiguranu luku iz koje se redovno saobraća sa Brindisijem, Patrom i Igumenicom.
Grčko ime Kerkira (Kerkyra) ostrvo je dobilo prema predanju o nimfi Kerkiri, koju je bog mora Posejdon donio na ovo ostrvo. Feakas (Phaiakas), dijete iz ove veze, je bio praotac Feačana, jednog gostoprimljivog naroda, koji je prihvatio junaka Odiseja na njegovom putovanju za Itaku.
Povećavanjem površine mora, Krf je prije oko 9000 godina odvojen od kopna. Lovci i sakupljači naselili su ovo ostrvo u neolitu. U bronzano doba, ostrvo je iznova naseljeno.
Grčki naseljenici iz Eretrije u 8. vijeku pne. osnovali su prvi grad na ostrvu i nazvali su ga prema njihovij boginji Kerkuri (Kérkura Corcyra) odnosno. (Kérkyra). Krajem 7. vijeka p.n.e kolonisti iz Korinta preuzeli su vlast nad ostrvom. U jednoj velikoj pomorskoj bici, Kerkiri je pošlo za rukom da se oslobodi prevlasti Korintćana. Kerkira je potom postala morska sila.
480 godine pne. Krf je predstavljao drugu po jačini flotu Grčke. Međutim 60 brodova koje su imali, nije aktivno učestvovalo u ratu protiv Perzijanaca. Istoričar Tukidid (Thukydides) smatra da je prvenstveno konflikt između Krfa i Korinta radi grada Epidamnosa, kao i pružen savez Atine Krfu, jedan od glavnih povoda za izbijanje Peloponeskog rata.
U 4. vijeku pne. Krfljani su pokazali pretenzije i na teritoriju kopna. Pod svojom vlašću svojevremeno su držali Butrint, i važan polis Haones(lat. Chaones).
U helenističko doba (od 300. godine pne.) nezavisnosti Krfa zaprijetila je opasnost. Ostrvo su napadali pljačkaši iz Sirakuze. Podržali su ih makednoski kraljevi koje su sljedili ilirski pirati. Ostrvo su koristili za pljanjke rimskih trgovačkih brodova.
U toku rata Rimljana protiv ilirske kraljice Teute, Krf je postao prva rimska provincija u Grčkoj. Kasnije Krf postaje dio rimske provincije Makedonije, a u doba cara Avgustina dodjeljeno je provinciji Epirus.
U 3. vijeku Krfljani su poprimili Hrišćanstvo, posredstvom svetog Jasona i svetog Sosipatera.
Od 395. godine Krf je podjelom Rimskog carstva pripao Istočnom rimskom carstvu. Ostrvo su osvajali Saraćani, a u 11. vijeku osvojio ga je normanski hercog Robert Gvišar (Robert Guiscard). Tokom 4. krstaškog rata, poslje 1204. godine, Krf dospjeva pod vlast epirskih despota, 1267. godine ga osvaja kraljevina Napulj, a u 14. vijeku preuzima ga republika Venecija. Na ostrvu se uticaji zapadno-feudalne kulture i domaće grčko-pravoslavne tradicije spajaju u jednu samostalnu kulturu.
Od 16. do 18. vijeka istorija Krfa se vezuje za stalna ratovanja protiv Turaka. Oni su pljačkali ostrvu, međutim stara tvrđava i Anđelokastro (Angelókastro) su uspjeli da se odbrane. Venećani su naredili odstranjivanje mnogih vinograda, a potom naredili uzgajanje maslina. Po padu Republike Venecije, Francuska je preuzela sva Jonska ostrva pod svoju vlast 1797. godine. Kratko vrijeme, od (1798. - 1807.) Krf je bio ruski protektorat. A potom ponovo usljeđuje francuski period sve do 1814. godine.
1815. godine Krf je proglašen dijelom Republike Jonskih ostrva pod engleskim protektoratom. U britansko vrijeme ostrva izgrađen je veliki dio moderne infrastrukture, kao što je 700 km duga ulična mreža, koja se broji među najgušće u cijeloj Grčkoj.21. maja 1864. Krf je proglašen za dio Grčke.
Tokom 1. svjetskog rata Krf je bio 1916./1917. sjedište srpske vlade u progonstvu,a 1917. godine tu je potpisan "Krfski pakt" kojim je zaključeno stvaranje Jugoslavije.
Posle više od mesec dana teških marševa, po lošem vremenu, srpska vojska se okupila kod Skadra, Drača i Valone, odakle se povukla na Krf, na kom se do aprila prikupilo 151.828 vojnika i civila. Prvo iskrcavanje na Krfu, 'Ostrvu spasa' kako su ga prozvali Srbi, bilo je u pristaništu u Guviji [Govino], šest kilometara severno od grada Krfa.
Na ostrvu su formirani gotovo svi nivoi organizacije državne uprave. Narodno pozorište na Krfu bilo je ustupljeno od strane krfskih vlasti za zasedanje srpskog Parlamenta od 19. januara 1916. do 19. novembra 1918 dok je u hotelu Bela Venecija bila smeštena srpska Vlada. Izlazile su i Srpske novine u tiražu od deset hiljada primeraka. Štampane su mnoge knjige kao i udžbenici za decu. Na Krfu je formirana srpska osnovna škola sa 290 učenika i niža gimnazija sa 120 đaka. Organizovana su sportska društva, održavale su se fudbalske utakmice sa savezničkim ekipama.
Tokom boravka na Krfu Srbi su uspostavili jake veze sa lokalnim stanovništvom, koje traju do današnji dana. Dosta Srba je ostalo da živi na ostrvu, sklopljeni su mnogi brakovi. Tako je vlasnik hotela Bela Venecija u kome je bila smeštena srpska vlada, Janis Gazis, udao sve tri svoje ćerke za Srbe. Regent Aleksandar i drugi srpski oficiri krstili su mnogu krfsku decu. Ipak, najuverljivije svedočanstvo o neizbrisivom tragu boravka Srba na Krfu je to da su se u rečniku današnjih, pogotovo starijih Krfljana zadržale reči: 'tata', 'baba, glava', 'kuća'
U 2. svjetskom ratu Krf su teško bombardovali Italija, a zatim NJemci i pritom ga djelimično uništili.
Jedna Krfska bitka takođe je ovjekovječena na jednoj modernijoj ruskoj srebrnoj kovanici.
Usljed pritoka velikog broja turista, rasulo poslje drugog svjetskog rata se napokon zaustavilo. 1994. godine Krf je bio domaćin skupa vrhova članica Evropske unije.
| Vremenske prognoze | Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec |
| Ø Sunčanih dana/sati | 4 | 5 | 7 | 7 | 9 | 10 | 12 | 11 | 9 | 6 | 4 | 2 |
| Vazduh [°C] | 14 | 15 | 16 | 19 | 23 | 28 | 31 | 32 | 28 | 23 | 19 | 16 |
| Voda [°C] | 13 | 13 | 14 | 15 | 18 | 22 | 23 | 24 | 23 | 21 | 17 | 14 |
| Ø Kišnih dana | 13 | 11 | 9 | 7 | 5 | 2 | 1 | 1 | 5 | 9 | 12 | 15 |
| Opštine | Broj stanovnika1 | YPES-broj | Sjedište | Poštanski broj | Pozivni broj |
|---|---|---|---|---|---|
| Gradske opštine (dími) | |||||
| Ahilis (Δήμος Αχιλλείων) | 10.319 | 2602 | Vrioni | 490 84 | 26610-39 |
| Ajos Jorgos (Δήμος Αγίου Γεωργίου) | 4.958 | 2601 | Agros | 490 83 | 26630-7 |
| Krf (Κέρκυρα / Δήμος Κερκυραίων) | 39.387 | 2607 | Krf | 491 00 | 26610 |
| Espri (Δήμος Εσπερίων) | 8.136 | 2604 | Velonades | 490 81 | 26630-7 |
| Feakes (Δήμος Φαιάκων) | 6.488 | 2616 | Ipsos | 490 83 | 26610-97 |
| Kaziopi (Δήμος Κασσωπαίων) | 2.787 | 2606 | Kasiopi | 491 00 | 26630-91 |
| Korizi (Δήμος Κορισσίων) | 5.206 | 2608 | Arhirades Kerkiras | 490 80 | 26620-5 |
| Lefkimi (Δήμος Λευκιμμαίων) | 6.704 | 2609 | Lefkimi | 490 80 | 26620-2 |
| Melitiis (Δήμος Μελιτειέων) | 6.690 | 2611 | Moretika | 490 81 | 26610-7 |
| Paleokastrica (Δήμος Παλαιοκαστριτών) | 4.395 | 2613 | Paleokastrica Lakonon | 490 83 | 26630-4 |
| Parelii (Δήμος Παρελίων) | 7.197 | 2615 | Kokini | 491 00 | 26610-9 |
| Paksi (Δήμος Παξών)2 | 2.438 | 2614 | Hajos | 490 82 | 26620-3 |
| Tinalion (Δήμος Θιναλίων) | 5.512 | 2605 | Aharavi (Αχαράβη) | 491 00 | 26630-63 |
| Seoske opštine (kinótites) | |||||
| Erikuza (Ερρεικούσα / Κοινότητα Ερεικούσσης) | 698 | 2603 | Erikuza | 491 00 | 26630-7 |
| Matraki (Μαθράκι / Κοινότητα Μαθρακίου) | 297 | 2610 | Metraki | 491 00 | 26630-71 |
| Otoni (Οθωνοί / Κοινότητα Οθωνών) | 663 | 2612 | Otoni | 491 00 | 26630-71 |
| Ukupno | 111.975 | ||||
1 Stanje 2001.
2 Pored ostrva Paksi (Παξοί) obuhvata i ostrvo Antipaksi (Αντίπαξοι).
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
