Agassiz bilo je veliko jezero - veće od svih današnjih Velikih jezera zajedno - u središtu Sjeverne Amerike, stvoreno topljenjem ledenjaka na kraju posljednjeg ledenog doba. Teoriju o postojanju jezera je godine 1823. prvi put iznio geolog William Keating, a ime je dobilo po Louisu Agassizu koji je godine 1879. prvi shvatio da bi moglo imati ledenjačko porijeklo.
| Agassiz | |
|---|---|
 Karta koja pokazuje opseg Jezera Agassiz | |
| Lokacija | |
| Položaj | Sjeverna Amerika |
| Hidrografija | |
| Vrsta | glacijalno jezero |
Ostaci bivšeg jezera, od kojih je najpoznatije Jezero Winnipeg, danas dominiraju geografijom kanadske provincije Manitoba. Prvi put se počelo stvarati prije oko 13 000 godina, a s vremenom je prekrilo teritorij Manitobe, zapadnog Ontarija, sjeverne Minnesote, sjevernog dijela današnje Sjeverne Dakote te Saskatchewana. U svojoj najvećem opsegu je imalo površinu od oko 440 000 kvadratnih kilometara, veću od svih današnjih jezera, uključujući Kaspijsko more.
Jezero se u različitom periodima isušivalo kroz rijeku Minnesota (dio sistema Mississipija) u Velika jezera ili na zapad kroz Yukon i Aljasku. Nakon što se led vratio i nakon što se povuklo na sjever preko današnje kanadske granice, ponovno se napunilo prije oko 9.900 godina. Ti događaji su imali značajnog utjecaja na klimu, razinu mora, a možda i rane ljudske civilizacije. Klimatolozi vjeruju da je oko 11 000 godina pne. veliki dio Jezera Agassiz istekao kroz Velika jezera i Rijeku Saint Lawrence u Atlantski ocean.
Posljednje veliko isušivanje se dogodilo otprilike prije 8 400 godina, kada se jezero premjestilo na područje današnjeg Hudsonovog zaljeva. Ostaci jezera su gotovo potpuno presušili u slijedećih 1000 godina, ostavivši za sobom, između ostalih, Jezero Winnipeg, Jezero Winnipegosis, Jezero Manitoba i Jezero Woods. Ta jezera se dan-danas smanjuju zbog izostatskog prilagođavanja. Glavno isušivanje jezera se vjerojatno dogodilo u vrlo kratkom vremenu - možda tokom samo jedne godine - i vjeruje se da je odgovorno za "8.2 kyr događaj" vidljiv u ledenim jezgrama i drugim klimatskim tragovima. Treba se, s druge strane, uzeti u obzir da postoje nepravilnosti u 8.2 i 8.4 kyr datiranjima.
Dok se povuklo zajedno s ledenim pokrovom koji ga je bio stvorio, Jezero Agassiz je ostavilo primjetne tragove iza sebe. Plaže, kilometre i milje daleko od vodenih masa, mogu se pronaći na mnogim lokacijama. One predstavljaju negdašnje granice jezera. Mnoge današnje riječne doline, uključujući Red River, Rijeku Assiniboine i već spomenutu rijeku Minnesotu, su stvorene prodorom vode u ili van jezera. Poljoprivredno područje Dolina Red River postoji zbog mulja koji je potonuo na dno jezera.
Vanjske veze
- Lake Agassiz Overview (Science News 162(18), 2002 "Once upon a lake", Perkins S.) Arhivirano 2009-02-28 na Wayback Machine-u
- Map of glacial Lake Agassiz by Minnesota Dept. of Natural Resources Arhivirano 2008-03-17 na Wayback Machine-u
- Warren Upham (1895) The Glacial Lake Agassiz (monograph). United States Geological Survey, Washington. Arhivirano 2007-09-11 na Wayback Machine-u
- Pielou, E. C. 1991. After the Ice Age: The Return of Life to Glaciated North America
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
