Hindustanski jezik (हिन्दुस्तानी, ہندوستانی, hindustānī [ɦɪn̪ˈd̪uːsˌt̪aːni]),[6] indoevropski jezik indoarijskoga ogranka indoiranske grane primarno deriviran iz dijalekta khariboli, a inkorporira golemu količinu vokabulara iz sanskrta, perzijskog, arapskog i čagatajskog.[7][8] Historijski poznat kao hindavi, dehlvi i rekhta, danas je lingua franca sjeverne Indije i Pakistana.[9][10] Hindustanski je pluricentrični jezik s dvjema službenim formama, modernim standardnim hindskim i modernim standardnim urdskim,[11] koje čine njegove standardizirane registre i mogu se zvati hindskourdski kada se uzmu zajedno. Kolokvijalni jezici gotovo su neraspoznatljivi, no iako su službeni standardi gotovo identični u gramatici, razlikuju se u književnim konvencijama te u akademskom i tehničkom vokabularu, pri čemu je urdski usvojio jače perzijske, turkijske i arapske utjecaje, dok se hindski jače oslanja na sanskrt.[12][13] Prije podjele Indije termini hindustanski, urdski i hindski bili su sinonimni; svi su pokrivali ono što se danas zove urdski i hindski.[14] Termin hindustanski još se upotrebljava da se označi kolokvijalni jezik i lingua franca sjeverne Indije i Pakistana, na primjer za jezik bolivudskih filmova, ali i za nekoliko prilično različitih varijeteta hindskog govorenih izvan Potkontinenta, npr. za fidžijskohindski i karipskohindustanski u Trinidadu i Tobagu, Gvajani, Surinamu, Jamajci i Južnoj Africi.
| hindustanski jezik | |
|---|---|
| हिन्दुस्तानी, ہندوستانی Hindustānī | |
| Države | Indija i Pakistan. |
| Regije | Južna Azija |
| Broj govornika | Maternji jezik: 240 miliona (1991-1997)[1] Drugi jezici: 165 miliona(1999)[2] Ukupno: 490 million (2006)[3] (4) |
| Jezična porodica |
|
| Pismo | Devanagari pismo, Perzo-arapsko pismo |
| Službeni status | |
| Službeni | Šablon:IND (kao Hindi i Urdu) Šablon:PAK (kao Urdu) |
| Regulator | Centralni Hindi Direktorat (Hindi, Indija),[4] Nacionalna uprava za jezik, (Urdu, Pakistan); National Council for Promotion of Urdu language (Urdu, India)[5] |
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 | hi,ur |
| ISO 639-2 | hin,urd |
| ISO 639-3 | – – inkluzivni kod Individualni kodovi: hin – Hindiurd – Urdu |
Reference
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
