From Wikipedia, the free encyclopedia
Havara (arapski: هوارة/Hawāra) je arheološki lokalitet u centru Egipta u Depresiji Fajum.
هوارة | |
|---|---|
 | |
| Zemlja |  Egipat |
| Regija | Muhafaza Fajum |
| Nadmorska visina | 36 |
| Civilizacija | Antički Egipat |
  Pozicija Havare u Egiptu | |
| Period postojanja | 19. vijek pne. - 20. vijek |
| Koordinate: 29°16′N 30°53′E | |
Lokalitet leži u Gornjem Egiptu u velikoj Oazi Fajum, udaljen desetak km jugozapadno od centra grada Fajuma.
Nakon što je odustao od plana da bude sahranjen u Dahšuru, faraon Amenemhat III (oko 1860.-1815. vijek pne.) odabrao je to mjesto za svoju nekropolu, možda i zato jer je bilo blizu njegove palače.[1]
Amenemhetova piramida u Havari izgrađena je sa dnom baze dugim 105 metara i visinom od 58 m, uzdižući se nagibom od - 48 ° 45 '. Ona je podignuta sa puno nižim nagibom od one koju je počeo graditi Amenemhet u Dahšuru, koju je napustio zbog nedostatka stabilnosti. Strah od urušavanja vjerojatno je bio razlog da su graditelji piramide Havari smanjili nagib za čak - 9 ° 30 ".[1]
Jezgra piramide izgrađena je u potpunosti od kamenja i gline, a samo je vanjski plašt bio pokriven kamenim pločama, koje su u narednim vijekovima pokrali pljačkaši, ali jezgra još uvijek ostala, što današnjim posjetiteljima ostavlja dojam zemljanog brda.[1]
U piramidi su pronađeni su neki fragmenti kostiju u sarkofagu, i nekoliko predmeta, među kojima je stol od alabastera sa imenom njegove kćeri Neferuptah, ali je nejasno zašto se tu našao, jer je njena grobnica pronađena jugoistočno od Havare.[1]
Pored piramide podignut je i složeni kompleks građevina dimenzija 385 na 158 metara ograđen zidom. To je bio najveći pogrebni kompleks Srednjeg kraljevstva.
Od njega je danas ostalo malo tog što se može vidjeti, grčki i rimski izvori opisivali su ga kao ogromni labirint sa bezbroj otvorenih prostorija.[1] Za njega je Herodot rekao da je impresivniji od bilo kog od Sedam svjetskih čuda.[2]
Prva iskapanja na tom lokalitetetu, obavio je Karl Richard Lepsius 1843. a nakon njega i Flinders Petrie 1888.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
