Hamdija Kreševljaković bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski historičar rođen 1888. godine u Sarajevu. Težište njegovih stručnih radova bila je historija Bosne i Hercegovine.
| Hamdija Kreševljaković | |
|---|---|
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Sarajevo, Austro-Ugarska |
| Smrt | 9. 5. 1959. (70 godina) Sarajevo, FNRJ |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Djeca | sin: Muhamed Kreševljaković, unuci: Nihad Kreševljaković, Sead Kreševljaković |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | historičar |
| Opus | |
| Jezik | bosanski |
Školovanje
Kreševljakovići su porijeklom iz Kreševa. Tamo su imali prezime Šećinovac, a kada su se doselili u Sarajevo dobili su novo prezime po mjestu svoga porijekla. [1] Hamdija Kreševljaković je rođen u Sarajevu 18. septembra 1888. godine u trgovačkoj porodici. U Sarajevu je završio početno mektebsko obrazovanje, osnovnu školu (ruždiju), zatim trgovačku, pa onda prešao u Učiteljsku školu koju je završio 1912.. Predavali su mu književnici Silvije Strahimir Kranjčević, Ljudovit Dvorniković i Josip Milaković. Stekao je diplomu nastavnika. Sa šesnaest godina počeo je objavljivati narodne pripovjetke i pjesme u časopisima.
Mladost
Nakon završene škole od 1. augusta 1912.[2] bio je učitelj u osnovnim školama, radio je, potom, kao nastavnik u trgovačkoj školi. Nakon završenog državnog ispita, i kao profesor u Učiteljskoj školi. Od početka 1918. do 1919. godine, radio je kao učitelj u Vinkovcima. U školama predaje historiju, geografiju i pedagogiju.[2] Suradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, direktor i osnivač Instituta za istraživanje Balkana Karlo Patsch, potaknuo ga je na sakupljanje knjiga i djela bosanskih pisaca, koje objavljuje u naučnim časopisima, a kasnije i svoje samostalne naučne radove. Kreševljaković je trebao napisati knjigu Bosnisch-herzegowinische Schriftsteller (njem.: Bosanskohercegovački pisci), ali zbog rada u školi, napušta rad na institutu.[2] 1912. godine objavio je zapaženo djelo Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni.Šablon:PIP IV Sakupljao je sudske isprave iz turskog vremena, deftere i fermane, te je u razgovorima sa suvremenicima tog vremana sakupljao informacije, koje je objavljivao u stručnim radovima. U istraživačkom radu putovao je Bosnom, ali i Austrougarskom, Njemačkom, Poljskom, Grčkom, Italijom, Francuskom, Holandijom, Danskom, Švedskom i Islandom. Monografijom Štamparije u Bosni za turskog vremena i prilogom Hasanaga Beširević-Pećki, objavljenih 1920. godine Kreševljaković prelazi iz književne historije na historijske teme.[2]
Historijski rad
Na nagovor prijatelja iz djetinjstva Josipa Matasovića 1922. godine u časopisu Narodna starina, objavljuje prilog Iz bosanske trgovine XIX. stoljeća.[3] Bavi se pručavanjem privrede u Bosni za vrijeme turske vladavine. Te teme će obrađivati i kasnije, pa 1927. godine objavljuje rad Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave, koji je kasnije doradio i od 43 stranice, proširio na 260 stranica u knjizi Esnafi i obrti u starom Sarajevu.[2]
Od 1916. godine radio je u muslimanskim prosvjetnim ustanovama, u "Darul- mualliminu", Okružnoj medresi, a profesor Gazi Husrev-begove medrese bio je od 1926. do 1945. godine, i neprocjenjivo mnogo doprinio stabiliziranju ove škole i njenom organiziranju u Kraljevini Jugoslaviji. U Gazi Husrev-begovoj medresi predavao je geografiju, historiju, filozofsku propedeutiku, pedagogiju i njemački jezik. Profesor Kreševljaković predavao je još i u Prvoj gimnaziji, zatim u Srednjoj ekonomskoj školi. Zapažen je i njegov angažman u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine gdje je radio kao naučni saradnik sve do svoje smrti. Kreševljaković je godinama bio radni član društva "Narodna uzdanica", u kojem je zadugo bio biran u glavni odbor.
Hamdija Kreševljaković bio je jedan od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese. Objavio je preko 350 radova iz oblasti historije, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naručito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljitelja savremenog pristupa u proučavanju historije Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporučili su ga za najvisa naučna zvanja.
Kreševljakovićevo cjelokupno djelo, budući usredsređeno na historiju Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se zasigurno smatra najrelevantnijim historijskim štivom o Bosni i Hercegovini.
Pisao je o kapetanijema i mutteslimima u Bosni i Hercegovini, potom o esnafima (naročito sarajevskim i mostarskim), napisao je i brojne monografije o znamenitim bosanskim mjestima (npr. o Kulen Vakufu) i porodicama u kojima je opisao Ćengiće, Dženetiće, Moriće. Kad su posrijedi zanati, opisao je kazandžije, čizmedžije, sarače i druge.
Kreševljakovićev stil je osoben i primjetan, sa mnogo literarnih odlika u slikanju prošlih vremena. [4] Hamdija Kreševljaković je izabran za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 1938, a za redovnog člana Naučnog društva BiH 1952. Bio je prvi potpredsjednik Naučnog društva BiH. [5] Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. [6] Ime Hamdije Kreševljakovića nose osnovne škole u Sarajevu, Kaknju i Gradačcu. [7]
- 1920. - Štamparije u Bosni za turskog vremena;
- 1922. - Iz bosanske trgovine XIX. stoljeća
- 1920. - Hasanaga Beširević-Pećki;
- 1927. - Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave;
- 1937. - Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878, Sarajevo;
- 1937. - Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916., 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd;
- Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463.-1878.) I. dio;
- 1951. - Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini II. dio: Mostar, Zagreb;
- 1953. - Stari bosanski gradovi ;
- 1954. - Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo;
- 1957. - Hanovi i Karavansaraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo;
- 1958. - Esnafi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo;
- 1980. - Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo;
- 1991. - Izabrana djela Hamdije Kreševljakovića objavljena su u četiri svezka;
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
