Halkopirit
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Halkopirit je najčešća i najrasprostranjenija ruda bakra.[1][2] On je veoma značajan industrijski mineral. Neki njegovi primerci su slični piritu, pa ga zato ponekad brkaju sa zlatom.
Halkopiritni kristal |
|
Opšte | |
Kategorija | Mineral |
Hemijska formula | CuFeS2 |
Identifikacija | |
Molekulska masa | 183.54 |
Boja | mesing zuta |
Kristalna sistema | tetragonalni |
Prelom | neravan |
Ultravioletna fluorescencija | ne postoji |
Gustina | 4,3-4,4 |
Halkopirit ima zutu boju mesinga, te izgleda kao zlato, ali je malo tvrdji od njega. Njegovo ime, koje potiče od grčkih reči (bakar) i (vatra), prvi put je upotrebljeno 1725. godine. Međutim, halkopirit je kao mineral poznat od davnina. Starogrčki filozof Aristotel (384. p.n.e. - 322. p.n.e.) pominje rudu koja sadrži bakar, u Atinu donetu sa Kipra. Iako se pouzdano ne zna o kom mineralu je reč, neki stručnjaci veruju da bi to mogao biti halkopirit. Ovaj mineral je i danas poznat pod alternativnim imenom bakarni pirit. Procenjeno je da se otprilike 80 procenata bakra, koji se trenutno proizvodi u svetu, dobija iz (halkopirita). Upravo zbog toga, iznenađuje činjenica da halkopirit kao ruda nije preterano bogat bakrom: samo oko 35 procenata njegove mase čini bakar, dok recimo kuprit ponekad može da sadrži čak 88,8 procenata bakra u čistom obliku.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.