Gudci su naseljeno mjesto u Zagrebačkoj županiji u Turopolju. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u naselje živi 374 stanovnika. Proteže se na površini od 3,57 kvadratnih kilometara. Gustoća naseljenosti iznosi 104,76 stanovnika po kilometru četvornom. Gudci imaju 132 domaćinstva. Dan mjesta je uvijek prva nedjelja u mjesecu rujnu kada je u selu organizirana svečanost Sv. Mise. Od 1910. do 1948. godine selo je iskazivano pod imenom Guci.
Gudci | |
|---|---|
  Gudci Gudci na karti Hrvatske | |
| Regija | Sjeverozapadna Hrvatska |
| Županija | Zagrebačka županija |
| Općina/Grad | Velika Gorica |
| Mikroregija | Turopolje |
| Najbliži (veći) grad | Velika Gorica |
| Površina | 3.57 km² |
| Nadmorska visina | 90 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.59 N |
| - z. d. | 16.15 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 374 |
| - Gustoća | 104.76 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 132 |
| Pošta | 10412 Donja Lomnica |
| Pozivni broj | +385 (0)1 |
| Autooznaka | ZG |
Stanovništvo 1857.-2011.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
- Stanovništvo po spolu: muško - 157 - 48,90% žensko - 164 - 51,10%
- Stanovništvo po starosti
- mlado (0-19)-84 ili 26,16%
- zrelo (20-64)-188 ili 58,56%
- staro (65 i više)-49 ili 15,26%
- Indeks starosti - 85,71%
- Koeficijent starosti - 28,91%
- Podrobnije informacije o starosti stanovništva
- 0-9 -(41)-12,77%
- 10-19 -(43)-13,39%
- 20-29 -(35)-10,90%
- 30-39 -(47)-14,64%
- 40-49 -(50)-15,57%
- 50-59 -(33)-10,20%
- 60-69 -(45)-14,01%
- 70-79 -(24)-7,47%
- 80-89 -(2)-0,62%
- 90 i više -(1)-0,31%
Podaci o broju stanovnika sela Gudci iz župnog dvora Dubranec
- 1799. - 56
- 1826. - 67
- 1848. - 65
- 1900. - 118
- 1910. - 162
Povijest naselja
Gudci su ime dobili po poznatom turopoljskom glazbenom sastavu - gudcima; bila su to tri svirača gudačkih instrumenata: dviju violina i bajsice (vrste malog bajsa). Takvih muzičkih sastava više nema ali im je naziv mjesta sačuvao uspomenu. Poviše Gudca nalaze se vinogradi Kostanjevec (po kostanjima). Kostanjevački se posjedi spominju 1279. godine; 1428. navode se kao selo, čije su posjede kupili Donjolomničani te zasadili vinograde o kojima se govori 1454. Od 16. st. nadalje selo Kostanjevec više se ne spominje, vjerojatno su ga opustošili Turci. Tu su ostali samo vinogradi s klijetima. Kostanjevec se danas zajedno sa Jankovkama i Kolosečem nalazi u sastavu sela Gudci.
Uprava
Mjesna samuprava se sastoji od 5 člana na čijem je čelu Dražen Meštrović (SDP)
Gospodarstvo
Gudci imaju veliki potencijal za razvoj turizma i to ponajviše zbog očuvanih šuma i razvoju vinogradarstva. U Gudcima već postoje brojni vinogradi, ponajviše u Kostanjevcu i Jankovkama koja su i poznata vikend naselja s brojnim vikend kućama i vikendašima koji ovdje dolaze na odmor i razonodu, uglavnom, iz velikih gradova poput Zagreba ili Velike Gorice.
Zemljopisni smještaj
Gudci su mjesto u Zagrebačkoj županiji i u administrativnom sastavu grada Velika Gorica. Nalaze se unutar granica župe Majke Božje Sniježne čije je sjediše u Dubrancu. Gudci su 4. selo u župi po veličini i po broju stanovnika iza Donjeg Dragonošca (525), Donjih Trputaca (381) i Dubranca (338), a ispred Markuševca Turopoljskog (313), Gornjeg Dragonošca (246) i Gustelnice (125). Jugoistočno od sela se nalazi selo Šiljakovina (720 stan.), zapadno se nalaze sela Markuševec Turopoljski (313) i Donji Dragonožec (525). Sjeverno se nalazi selo Lukavec (1023), a južno je selo Dubranec (338).
Promet
Gudci su sa većim gradovima povezani autobusnim linijama ZET-a za Zagreb (166, 311, 313) i za Veliku Goricu (322). Uz selo prolazi županijska cesta koja povezuje selo Dubranec i okolna sela s Lukavcem, Hrašćem Turopljskim te naposljetku brzom cestom Zagreb - Velika Gorica.
Sport i rekreacija
U Gudcima djeluje Paintball centar koji se prostire na 7.500 m².
Zanimljivosti
U Kostanjevcu se do nedavno nalazio stari hrast lužnjak za kojeg se vjeruje da je još iz doba Turaka pa se zato zvao i "turski hrast". Opseg hrasta je bio 5,55 m u prsnoj visini,promjer mu je bio oko 2 m, a visina preko 20 m. Bio je zaštićen kao spomenik prirode. Nažalost hrast se počeo sušiti pa su posjekli i za Turopoljsko Jurjevo izložili ispred Starog grada Lukavca gdje se nalazi i danas.
Izvori
Vanjske veze
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
