Remove ads
From Wikipedia, the free encyclopedia
Finske regije (finski: maakunta) su administrativne jedinice lokalne samouprave prvog stupnja u Finskoj. Od početka 2011. ima ih ukupno 19, 18 po finskom ozemlju - plus arhipelag Åland koji ima specijalni status.[1]
Finske regije maakunta | |
---|---|
Njihov teritorij se najčešće poklapa sa historijskim jedinicama.
Najviše tijelo regije je Regionalno vijeće, koje je po statutu zajednički organ svih općina na svom teritoriju, svaka lokalna vlast mora biti član regionalnog vijeća.[1]
Vijeća imaju dvije glavne funkcije propisane zakonom: 1) regionalni razvoj i 2) prostorno planiranje. Vijeća su ključni faktor za međunarodnu suradnju, ona su u najvećoj mjeri odgovorna za odnos sa Strukturalnim fondovima EU-a, za kreiranje programa i njihovo provođenje.[1]
Regionalna vijeća imaju ključnu ulogu u promociji interesa vlastite regije.[1]
Regionalna vijeća brinu se o ekonomskom blagostanju i zdravlju, kulturi i tradiciji vlastite regije.[1]
Regionalnim vijećem upravlja regionalna skupština i regionalni odbor uz pomoć ureda vijeća na čelu sa predsjednikom vijeća. Ukupan broj zaposlenih u svim regionalnim uredima je oko 650 službenika.[1]
Grb | Ime | Finsko ime | Švedsko ime | Glavni grad |
---|---|---|---|---|
Lapland | Lappi | Lappland | Rovaniemi | |
Sjeverna Ostrobotnija | Pohjois-Pohjanmaa | Norra Österbotten | Oulu | |
Kainuu | Kainuu | Kajanaland | Kajaani | |
Sjeverna Karelija | Pohjois-Karjala | Norra Karelen | Joensuu | |
Sjeverna Savonija | Pohjois-Savo | Norra Savolax | Kuopio | |
Južna Savonija | Etelä-Savo | Södra Savolax | Mikkeli | |
Južna Ostrobotnija | Etelä-Pohjanmaa | Södra Österbotten | Seinäjoki | |
Centralna Ostrobotnija | Keski-Pohjanmaa | Mellersta Österbotten | Kokkola | |
Ostrobotnija | Pohjanmaa | Österbotten | Vaasa | |
Pirkanmaa | Pirkanmaa | Birkaland | Tampere | |
Centralna Finska | Keski-Suomi | Mellersta Finland | Jyväskylä | |
Satakunta | Satakunta | Satakunda | Pori | |
Prava Finska | Varsinais-Suomi | Egentliga Finland | Turku | |
Južna Karelija | Etelä-Karjala | Södra Karelen | Lappeenranta | |
Päijänne Tavastija | Päijät-Häme | Päijänne Tavastland | Lahti | |
Prava Tavastija | Kanta-Häme | Egentliga Tavastland | Hämeenlinna | |
Uusimaa | Uusimaa | Nyland | Helsinki | |
Kymenlaakso | Kymenlaakso | Kymmenedalen | Kotka, Kouvola | |
Åland | Ahvenanmaa | Åland | Mariehamn |
Nekadašnja Regija Istočna Uusimaa je ujedinjena sa Uusimajom 1. januara 2011.[2]
Temelji za formiranje lokalne samouprave, odnosno sistema finskih općina bili su prvi lokalni izbori provedeni 1865. - 1873: i donošenje posebnih zakona o ruralnim općinama i gradovima, u skladu s njima lokalne vlasti stekle su pravo ubiranja poreza.[3]
Nakon stjecanja nezavisnosti - 1919., donešen je novi zakon o općinskoj upravi. Po njemu sve općine moraju održati lokalne izbore za izbor općinskog vijeća. Članak o lokalnoj samoupravi uvršten je Finski ustav.[3]
Od 1925. općine postaju nezavisne od parohija i od svih ostalih regionalnih podjela.[3]
Nakon Drugog svjetskog rata 1949 donešen je novi Zakon o lokalnoj samoupravi. Usvojen je sistem općinskog upravitelja, a dotadašnji posebni akti o .ruralnim i gradskim općinama, uvšteni su jedinstveni članak zakona.[3]
Od 1977. kad je donešen Novi jedinstveni Zakon o lokalnoj samoupravi, ukunuta je razlika između ruralnih i gradskih općina. Položaj izabranih predstavnika je konsolidiran, a njihovi radni uvjeti poboljšali. Izrada planova rada posteja obavezna.[3]
Od 1993. reformiran je sistem državnih subvencija, koji se dotad bazirao na podršci za specifične namjene, on zamijenjen sistemom u kom se mjeri standard pojedine regije i njenih stanovnika. Izmjenjene su i odredbe o međuopćinskoj suradnji, od tad lokalne vlasti imaju veću slobodu sklapanja ugovora sa drugim općinama.[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.