Dragan Čović

Dragan Čović (20. kolovoza 1956., Mostar), je bosanskohercegovački hrvatski političar, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Od 2002. do 2005. bio je hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Dragan Čović
2022.
zastupnik u Parlamentu BiH
Inkumbent
Mandat 10. studenog 2010.
Premijer(i)	Mustafa Mujezinović (do 2011.) Nermin Nikšić
3. hrvatski član Predsjedništva BiH
Mandat 5. listopada 2002. – 9. svibnja 2005.
Prethodnik	Jozo Križanović
Nasljednik	Ivo Miro Jović
potpredsjednik Vlade Federacije BiH
Mandat 1998. – 10. siječnja 2001.
Premijer	Edhem Bičakić
ministar financija Federacije BiH
Mandat 1998. – 10. siječnja 2001.
Premijer	Edhem Bičakić
predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine
Inkumbent
Mandat 4. lipnja 2005.
Prethodnik	Bariša Čolak
Rođenje	20. kolovoza 1956.
Politička stranka	Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Supružnik	Bernardica Čović
Zanimanje	političar, strojar

Poslovni i znanstveni životopis

Završio je osnovnu i srednju tehničku školu, strojarskog usmjerenja, u Mostaru. Po završetku srednje škole upisuje se na Fakultet strojarstva u Mostaru, koji završava 1979. godine, stjecanjem diplome strojarskog inženjera. Nakon završetka studija, 1980. godine, zapošljava se u poduzeću SOKO Mostar i postaje direktor. U razdoblju od 1992. do 1998. godine obnaša dužnost glavnog ravnatelja poduzeća. Istodobno pohađa poslijediplomski studij, magistrira 1989. godine, a 1996. godine na Sveučilištu u Mostaru stječe naslov doktora tehničkih znanosti. Od 1989. do 1991. godine pohađao je i specijalistički studij za menadžment na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Tijekom 1994. godine angažiran je u zvanju višeg asistenta na predmetu Ekonomika i organizacija proizvodnje na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a 1996. godine izabran je za docenta na predmetu Razvoj proizvodnih sustava na istom Fakultetu. Izvanredni profesor postao je 2000. godine, a 2004. godine izabran je u zvanje redovitog profesora na Sveučilištu u Mostaru. Od 2002. godine na Ekonomskom fakultetu u Mostaru također predaje na redovitom i postdiplomskom studiju. Od 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Mostaru predaje predmet Upravljanje ljudskim resursima.

Politički angažman

Od 1998. godine do 2001. godine zamjenik je predsjednika Vlade i ministar financija u Vladi Federacije BiH. Na neposrednim izborima 2002. izabran je za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. U međuvremenu Čović je optužen za zlouporabu položaja, a ta ista optužnica je potvrđena 2005. Iste godine smijenio ga je visoki predstavnik Paddy Ashdown jer je njegova optužnica stvarala loš utjecaj na predstavljanje BiH.^[1] U Predsjedništvu ga je zamijenio Ivo Miro Jović, ali se njegov politički život otada nastavlja u svojstvu predsjednika HDZBiH-a.

Čović je u studenome 2006. nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora jer je kompaniju Ivanković-Lijanović oslobodio plaćanja poreza na uvoz mesa.^[1] U lipnju 2008. Apelaciono vijeće Suda BiH odbacilo je optužbu zbog nenadležnosti Suda BiH.^[1] Čović ponovno završava pred sudom 2009. zbog optužbe da je donosio odluke o utrošku sredstava za kupovinu stanova određenim osobama.^[1] U travnju 2010. oslobođen je optužbi.^[1] Treća optužnica za zlouporabu položaja protiv Čovića potvrđena je 10. svibnja 2010.^[1] Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanske županije ga tereti da je s ostalim članovima Upravnog odbora Javnog preduzeća Hrvatske pošte i telekoma (HPT) donio odluku da se dug, od blizu 4,7 milijuna KM, koji je imalo ovo poduzeće prema tada već nepostojećem Ministarstvu odbrane – HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja, te firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta - najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a. U vrijeme kad se to događalo Čović je bio ministar financija FBiH, zamjenik premijera FBiH i predsjednik Upravnog odbora HPT-a.^[1] Na kraju je Vrhovni sud FBiH donio odluku da je prijenos duga nezakonit te je Eronet vraćen u vlasništvo HPT-a.^[1]

Čović je potpisnik Kreševske deklaracije od 21. rujna 2007. godine.^[2], Banjalučkog dogovora s početka 2009. ^[3] te sporazuma s Božom Ljubićem iz 2010. godine.^[4]

Izvor

• Životopis Arhivirano 2010-08-23 na Wayback Machine-u na stranici HDZ BiH

1. Životopis Dragana Čovića Arhivirano 2012-03-10 na Wayback Machine-u. CIN. Preuzeto 14. prosinca 2011.
2. HDZ BiH Arhivirano 2011-08-08 na Wayback Machine-u Kreševska deklaracija
3. HIC - Hrvatsko slovo Arhivirano 2011-10-12 na Wayback Machine-u Mate Kovačević: Banjalučki dogovor, 30. siječnja 2009.
4. Hrsvijet - Hrvatska i Svijet Online Arhivirano 2010-12-17 na Wayback Machine-u Miroslav Vasilj: Sporazum Čović-Ljubić zahtjeva hrvatsku saveznu jedinicu u BiH, 16. studenoga 2010.

Dragan Čović na Wikimedijinoj ostavi