Crkvenica

Crkvenica je desna pritoka rijeke Vrbanje. Izvire na južnim padinama planine iznad sela Selačka (1.200 m). Teče prema jugoistoku, a ušće joj je u Šipragama. Pedesetih godina 20. stoljeća na rijeci je bilo 17 vodenica (mlinova).^[1] U užem području njenog izvorišta je vododijelnica slivova Vrbasa i Bosne. Trnovac i Stopanska rijeka također su desne pritoke Vrbanje i teku prema jugoistoku.^[2][3]

Ne treba izjednačavati sa Crikvenica.

Crkvenica
Lokacija
Države	Bosna i Hercegovina
Hidrografija
Izvor   – aps. visina	između Očauša i Šipraškog brda 1.200
Ušće	u Šipragama
Dužina	oko 10
Pritoke	Kamenički potok, Studenac i Jakuša
Hidrologija
Ulijeva se u	Vrbanju

Smatra se da je pri ušću Crkvenice u Vrbanju postojalo rimsko naselje s bazilikom (tj. crkvom, po čemu je i imenovana) i srednjovjekovna starobosanska naseobina.^[4] Pronađeni su ostaci stećaka od sedre. Najočuvaniji stećak potopljen je u Vrbanju blizu primarne lokacije, dok su ostali stećci izrezani i ugrađeni u zidove okolnih kuća i drugih objekata.

Austrijske vlasti izgradile su na području Šipraga uskotračnu prugu uz vodotok Crkvenice do Griča (823 m) radi razvoja infrastrukture za eksploataciju šumskog blaga i drugih prirodnih resursa. Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća pruga je demontirana, a na njenoj trasi izgrađene su lokalne ceste za više sela u slivu Crkvenice.

Reference

1. Vojnogeografski institut, Izd. (1961): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
2. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
3. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
4. Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.