Carski rez, također poznat kao C-sekcija ili carski porod, je kirurški postupak kojim se jedno ili više djece porađa kroz rez u majčinom trbuhu, a izvodi se u slučaju kada bi vaginalni porod ugrozio novorođenče ili majku.^[1] Razlozi za operaciju su zastoj u porodu, blizanačka trudnoća, majčin povišeni krvni tlak, porod na zadak te problemi s posteljicom ili pupčanom vrpcom .^[1][2] Odluka o carskom rezu se može donijeti na temelju oblika majčine zdjelice ili povijesti prethodnog carskog reza.^[1][2] Moguć je vaginalni porod nakon carskog reza. ^[1] Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se carski rez izvede samo u slučaju medicinskih indikacija.^[2][3] Ponekad se carski rez radi bez medicinskog razloga, na zahtjev, obično rodilje.^[1]

Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interne poveznice. Pogledajte kako uređivati članak i dodavati poveznice, kliknite na link uredi i dodajte ih, nakon čega možete ukloniti ovaj šablon.

Carski rez obično traje od 45 minuta do sat vremena.^[1] Uglavnom se provodi pod regionalnom anestezijom (spinalna ili epiduralna anestezija), dok se opća anestezija koristi u hitnim situacijama.^[1] Zbog regionalne anestezije gubi se osjet niže od struka, ali pacijentice ostaju budne i svjesne ili blago sedirane. Rez duljine oko 15 cm (6 inča) se uobičajeno radi kroz majčin donji dio trbuha, tj. bikini zoni.^[1] Zatim se presijeca ovojnica trbušnih mišića (mišići se samo razdvajaju) i trbušna maramica (potrbušnica) te se pristupa maternici. Nakon otvaranja maternice, presijecaju se plodovi ovoji i slijedi porod djeteta. Nakon poroda majci se daje injekcija oksitocina koji će potaknuti stezanje (kontrakcije) maternice i time zaustaviti krvarenje. Na samom kraju operacije uklanja se posteljica te se rezovi svih navedenih slojeva zatvaraju šavovima. Žena obično može početi dojiti čim se probudi nakon izlaska iz operacijske sale.^[4] Najčešće majka ostaje nekoliko dana u bolnici dok se dovoljno ne oporavi za povratak kući.^[1]

Porod carskim rezom rezultira malim ukupnim povećanjem loših ishoda u niskorizičnim trudnoćama.^[2] Uobičajeno oporavak duže traje,od vaginalnog poroda, otprilike šest tjedana.^[1] Povećani rizici ovakvog poroda uključuju djetetove probleme s disanjem i emboliju plodne vode te krvarenje nakon poroda kod majke.^[2] Utvrđene smjernice preporučuju da se carski rez ne koristi prije 39. tjedna trudnoće bez medicinskog razloga.^[5] Način poroda nema učinka na naknadnu spolnu funkciju .^[6]

U 2012. godini je učinjeno oko 23 milijuna carskih rezova u cijelom svijetu.^[7] Međunarodna zdravstvena zajednica je prije smatrala da je idealna stopa carskog reza od 10% i 15%.^[8] Neki dokazi pokazuju da stopa od 19% carskih rezova može rezultirati boljim ishodom poroda.^[7] Više od 45 zemalja u svijetu ima stope carskog reza manje od 7,5%, dok više od 50 zemalja ima stope veće od 27%.^[7] Ulažu se napori kako bi se poboljšao pristup i smanjio korištenje C-reza.^[7] U Sjedinjenim Državama od 2017. oko 32% poroda vrši se carskim rezom.^[9] Operacija se izvodila još od 715. godine prije Krista nakon majčine smrti, a novorođenče je ponekad preživjelo.^[10] Opisi preživjelih majki datiraju iz 1500. godine, s ranijim svjedočanstvima iz antičkih vremena (uključujući apokrifni izvještaj o Juliju Cezaru rođenom carskim rezom, što je uobičajeno podrijetlo tog izraza).^[10] Uvođenjem antiseptika i anestetika u 19. stoljeću značajno se povećalo preživljavanje i majke i djeteta, a samim time je i postupak postao učestaliji.^[10][11]