Bubnjevi

Bubnjevi su kolekcija doboša, činela, bas bubnja i ostalih udaraljki, koje svira bubnjar, najčešće za jazz, rock ili drugu vrstu glazbe.

Bubnjevi

Nazivaju se tako jer se po svim djelovima instrumenta udara (doboš, bas bubanj, tomovi, činela itd.) Bubnjar koristi palice za bubnjeve da udara od membranu doboša ili činele, kako bi stvorio vibraciju, a time određeni ton. Palice za bubnjeve dolaze u različitim težinama i veličinama.

Povijest

Pojedini dijelovi bubnja

Doboš

Doboš

Ili mali bubanj u glazbi ima veoma svijetli zvuk zbog toga što su mu kože od plastične materije, a i zbog pokretnih žica. U njega se udara ili palicama ili metalnim metlicama. Postoji više modela različitih dimenzija: američki, engleski, francuski (35*16.5cm, 35*14cm i 35*10cm).

Bas bubanj

Bas bubanj

Ili veliki bubanj sa pedalom, uglavnom je manjih razmjera od onoga u simfonijskom orkestru. Uvijek sa "dvostrukim zatezanjem", u svim modelima imaju mjesto kože plastičnu (sintetičku) tvar. Udara se kožnom maljicom učvršćenom na pedalu koju pokreće desna noga izvođača. U ranijoj povijesti bas bubnja a pogotovo u jazz glazbi na postolje bubanj bio je postavljen jedan činel. U njega se udaralo istovremeno kada i u bubanj palicom koja je završavala metalnom glavom. Pojedini vrsni glazbenici postigli veliku virtuoznost i pedalom na bas bubnju izvode mnogo vrsta izrazito brzih ritmova.

U novijim sastavima koriste se ponekad dva velika bubnja ili dvije pedale na jednom velikom bubnju.

"Čarlston" činela sa pedalom

Ili fuš ili fus sastoji se od dvije činele koje stoje na postolju na čijem dnu je pričvršćena pedala, koja pomoću pokretne šipke povezane s tom pedalom čini da dva činela udaraju jedan o drugi. Doljna činela je fiksna a gornja pokretna. Pedalu pokrećemo s lijevom nogom. U glazbi se naročito koristi za označavanje nenaglašenog dijela takta. Vrsni glazbenici na gornjem činelu izvode istovremeno metalnom metlicom i palicom najrazličitije vrste ritmova.

Čineli

Činele

• Orkestarski čineli suvremenog doba sastoje se iz dva tasa od metala (bakra ili bronce), čije je konkavno središte izbušeno u sredini da bi se provukle kožne drške. Da bi se dobio zvuk treba udarati vertikalno ili, točnije, trljati vertikalno jedan o drugi odozgo naniže ili obratno. Postoji više načina udaranja: široko (da se omogući duže vibriranje tona); odsječno (da bi se prigušio ton); brzo sa malog rastojanja, a ponekad se može i kružno trljati tas o tas. Na njima kompozitori postižu izvrsne efekte i imaju veliki značaj u djelima suvrmenih kompozitora.
• Viseći čineli su sastavni dio bubnja da bi se dobili drukčiji efekti nego na ručnim tasovima (krešenda, diminuenda, posebni ritmovi i akcenti, dobovaje itd.), jedan tas se pričvrsti na vrh metalnog štapa (pričvršćenog na postolju), čija se visina može regulirati.U ovakav činel se udara malim palicama, palicama sa glavom od filca, palicama za doboš, ali i metalnim metlicama, da bi se dobili različiti ritmovi suvremenog stila.

Tomovi

Tomovi

Ili tom-tom ili prijelazi sastoje se od drvenog suda prekrivenog kožom koja je po ivicama namotana na drveni i metalni obruč. Stezanje se može regulirati zavrtnjima pričvršćenim na stranama suda. Mogu se uglasiti kao mali timpani, ili dati različite dublje ili više tonove. Proizvođači su napravili čitavu skalu modela različitih dimenzija tomova, a vrsni glazbenici ih koriste za razne prijelaze ritma i čitavoj sekciji daju jednu ritmičku popunjenost.

Bubnjevi na Wikimedijinoj ostavi