Brăila
From Wikipedia, the free encyclopedia
Brăila čita se Braila (grčki: Μπράιλα, turski: İbrail) je druga po veličini luka na Dunavu Rumunjskoj od 180,302 stanovnika[1], svega par dekada prije 1992. grad je imao - 234,110 stanovnika.[1]
Brăila | |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 45°16′N 27°57′E | |
Država | Rumunjska |
okrug | Brăila |
Vlast | |
- gradonačelnik | Aurel Gabriel Simionescu |
Površina | |
- Ukupna | 43.92 km²[1] |
Visina | 25 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Grad | 180,302[1] |
- Gustoća | 4,105.2[1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
Poštanski broj | 810xxx |
Pozivni broj | (+40) 239 |
Službene stranice www.primariabraila | |
Karta | |
Brăila je administrativni centar istoimenog okruga (judet) Brăila.[2]
Geografija
Brăila leži na jugoistoku Rumunjske, duž desne obale rijeke Dunav, udaljena oko 170 km od njenog ušća u more.[2] Svega dvadesetak kilometara sjevernije leži Galaţi, pa su ta dva grada danas praktički spojeni u jednu aglomeraciju. Od Bukurešta je udaljena oko 200 - 220 km sjeveroistok.
Historija
Grad se prvi put spominje 1350. pod imenom Drinago na jednoj španjolskoj geografskoj karti. Pod imenom Brăila prvi put je spomenut 1368. u vezi koncesije izdane brašovskim trgovcima da se mogu služiti lukom.[2]
Osmanlije su zauzele grad 1554. i odtada su vladali njime sve do Rusko-turskog rata (1828–1829) kad je postao dio Kneževine Vlaške.[2]
Kako je bio teško razoren u posljednjoj godini toga rata 1829., - 1835. pokrenuta je temeljna obnova grada, i to po planu po kojem su se nove ulice zrakasto širile iz stare osmanske utvrde na obali Dunava, sa koncentričnim kružnim ulicama oko tog novog centra.
Do luke u Brăili mogu doploviti i prekooceanski brodovi srednje veličine, pa duž njezine operativne obale ima puno skladišta za žito.
Znamenitosti
Od historijskih znamenitosti Brăila ima Muzej umjetnosti smješten u Palači kulture, grčku crkvu podignutu između 1863. - 1872. i pravoslavnu crkvu arhanđela Mihaela i Gabriela koja je do 1831. bila džamija.[2]
Privreda
Brăila je industrijski grad u kom se proizvode tekstilni, metalni i prehrambeni proizvodi.[2]
Gradovi prijatelji
|
Reference
Literatura
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.