From Wikipedia, the free encyclopedia
Biološki odsjek jedan je od sedam odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.[1] Ustrojen je obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti u polju biologije. Sjedište odsjeka je u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu 6., a neki kolegiji se održavaju i u zgradi PMF-a na Horvatovcu. Botanički vrt, jedan od najpoznatijih zagrebačkih javnih prostora, dio je Biološkog odsjeka[2]. Pročelnik odsjeka je prof. dr. sc. Goran Klobučar[3].
Prvi studij biologije u hrvatskoj bio je u okviru Mudroslovnog fakulteta, tadašnjeg Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, današnjem sveučilištu u Zagrebu. Prvo predavanje održano je 21. travnja 1876.[4] godine,kada je profesor Bohuslav Jiruš započeo s predavanjima iz botanike. Profesor Spiridion Brusina održavao je predavanja iz zoologije. Botanika i zoologija bile su jedine grane biologije u to doba. Biologija se, kao i ostale prirodne znanosti, održavala na Filozofskom fakultetu, sve do 1946. kada je osnovan Prirodoslovno-matematički fakultet. U početku je osnovan Biološki odjel, koji je imao dva zavoda Botanički i Zoologijski. Godine 1963. osnovan je Zavod za animalnu fiziologiju (tada Zavod za fiziologiju životinja). Biologija se kao znanost, tijekom 20. stoljeća, vrlo brzo razvijala, pa se pojavila potreba za osnivanjem novih zavoda koji bi se bavili biologijom na mikro razini i molekularnoj razini. Zato je 1989. godine osnovan Zavod za molekularnu biologiju a 2010. godine Zavod za mikrobiologiju. 1995. godine Biološki odjel postaje Biološki odsjek s većom samostalnošću unutar Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u odnosu na odjel.[5]
Na odsjeku se provode preddiplomski, diplomski, integrirani preddiplomski i diplomski te poslijediplomski sveučilišni studiji.
Molekularne biotehnologije i studente pete godine Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, diplomskog studijskog programa Molekularne biologije)
Poslijediplomski doktorski studij traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova, koji se ostvaruju putem upisanih kolegija, znanstvenih aktivnosti vezanih uz izradu doktorske disertacije i izbornih aktivnosti (sudjelovanje na znanstvenim skupovima, radionicama i usavršavanjima, znanstvena produkcija, sudjelovanje u nastavi na Sveučilištu i dr.).
Doktorska disertacija može biti napisana u obliku monografije ili prema tzv.
Skandinavskom modelu, u kojemu središnji dio disertacije čine barem tri
znanstvena rada koji čine zajedničku cjelinu. Moraju biti objavljeni u časopisima s međunarodnom recenzijom, od čega dva rada
moraju biti u časopisima koje citira baza SCI. Doktorand mora bit prvi autor u najmanje dva, te mora imati suglasnost koautora za korištenje u disertaciji.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.