From Wikipedia, the free encyclopedia
Batina (lokalno Batina Skela, mađarski Kiskőszeg [ˈkiʃkøːsɛɡ]), naselje i pristanište na Dunavu u Baranji. Razvilo se u lokalni centar sjeveroistočnog dijela Baranje, u dijelu Banskog brda gdje ono izbija na Dunav. Najvažnija veza Baranje s Bačkom vodi preko Batine gdje je 1974. godine izgrađen cestovni most na Dunavu (ranije se prevozilo skelom).
 Ovo je glavno značenje pojma Batina. Za gradsko naselje Kutine, v. Batina (Kutina). |
Batina | |
|---|---|
  Batina Batina na karti Hrvatske | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Draž |
| Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.846 N |
| - z. d. | 18.85 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 1048 |
| Pošta | 31306 |
| Pozivni broj | +385 (0)31 |
| Autooznaka | BM |
 Batina, pogled sa Dunava | |
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Batina ima 1048 stanovnika.
Na južnome dijelu Bajskoga kanala nalazi se dio hrvatskoga državnog područja, na kojemu je smješteno naselje Kenđija, a naziva se Oraškovica. Uz sam kanal je Gombarov salaš. Preko kanala i potoka Šuster najbliža su naselja Kolut i Bereg. Kenđiju (i Oraškovicu) okružuje sa zapadne strane veća nizina koja nosi naziv Karapandža, unutar koje je jezero Labudnjovača i potok Lašufok. Bajski se kanal ulijeva u Veliki kanal, koji pak utječe u Dunav i tako čini prirodnu granicu prema Vojvodini. Kenđija je od Velikoga kanala odvojena vodozapremninama Bandafok i Baračka, s tim što je Baračka dio kanalske mreže u svome početku (kod naselja Zimovnik).[1] Stanovnici Kenđije su se obraćali vlastima SRH za naknadu štete od poplava, te je Batinsko lovačko društvo dobilo u zakup područje Karapandža (Karapanđa).[2]
Grafikon kretanje broja stanovnika Batine od 1857. do 2011.
Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je relativno najviše mađarsko (50%), te hrvatsko (42%) i srpsko (6%).[5]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Batini su:
a nekad su najčešća prezimena bila:
U knjizi "Hrvatski baranjski mjestopisi" Ante Sekulića tvrdi se da je Batina naselje poznato u rimsko doba, te je zabilježeno također i godine 1316. Izvorno je zabilježeno kao Kurszug, zatim mađarski Köszeg (Kö - kamen, szeg - rub). Batina je službeno osnovana 1720. godine naseljavanjem Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca, dok se po knjizi "Tri stoljeća Belja" u poreznim knjigama kao pustara spominje već 1591. godine: "Pretpostavlja se da je i u vrijeme oslobodilačkih ratova bila pusta. Godine 1696. tu su se vjerojatno naselili srpski doseljenici. Zatim je ponovo opustjela, a 1718. god. naselili su je ponovo veoma siromašni Južni Slaveni i Mađari. Godine 1780. im se pridružuju njemački doseljenici. Pripada joj područje Karapandža i naselje Kenđija.[6]
Dunav (Zeleni otok), strmi lesni odsjeci Banskog brda, galerijske šume na plavnim ravnima te impozantni spomenik kipara Antuna Augustinčića palim crvenoarmejcima i partizanima pri forsiranju Dunava 11.-22. studenoga 1944. godine, u narodu poznat i kao "Julka", koji dominira nad naseljem te pridonose njegovom turističkom značaju.
Među arheološkim nalazima od starijega željeznog doba do seobe naroda ističe se keltski ratnički grob sa kacigom. U rimsko doba utvrda na limesu Ad Militare.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
