From Wikipedia, the free encyclopedia
Asunción (puno španjolsko ime: Nuestra Señora Santa Maria de la Asunción) je glavni i najveći grad Paragvaja od 544 309 stanovnika.[2] Metropolitanski grad se zove Gran Asunción, jer su u njemu i gradovi; Capiatá, Luque, San Lorenzo, Limpio, Ñemby, Lambaré, Itauguá, Fernando de la Mora, Villa Elisa, Mariano Roque Alonso i San Antonio. U tom mega gradu živi čak 2 698 401 stanovnika [2], a to je trećina svih stanovnika Paragvaja.
Asunción Nuestra Señora Santa Maria de la Asunción | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 25°16′S 57°38′W | |||
| Država |  Paragvaj | ||
| distrikt | Gran Asunción | ||
| Osnivanje | 1537.[1] | ||
| Vlast | |||
| - Intendant | Arnaldo Samaniego | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 117 km² | ||
| - Područje utjecaja | 1 000 km² | ||
| Visina | 53 m [1] | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 544 309 [2] | ||
| - Područje utjecaja | 1 858 000 [1] | ||
| Vremenska zona | UTC-4 (UTC) | ||
| Poštanski broj | 1001 - 1925 | ||
| Pozivni broj | (595) (21) | ||
| Službena stranica www.mca.gov | |||
| Karta | |||
  Asunción Pozicija Asuncióna u Paragvaju | |||
Asunción se nalazi na jugoistoku Paragvaja, na samoj granici sa Argentinom kod ušća rijeke Pilcomayo u rijeku Paragvaj.[1] Grad leži na prosječnih 53 metara nadmorske visine, na desnoj obali rijeke Paragvaj gdje ona ima veliki zavoj prema Argentini.[1]
Asunción je udaljen 1 339 km do Buenos Airesa i oko 1 349 od Sao Paula u Brazilu.
Asunción je jedan od najstarijih gradova u Južnoj Americi pa ga zbog tog i zovu majka gradova, jer su mnogi poznati gradovi osnovani nakon njega pa i sam Buenos Aires.
Grad su kao utvrdu osnovali španjolski konkvistadori Juan de Salazar y Espinosa i Gonzalo de Mendoza (rođak slavnog Pedra de Mendoze). Nazvali su je Nuestra Señora Santa Maria de la Asunción jer su palisade oko utvrde završili na Veliku Gospu - 15. augusta 1537.[1]
Kada su 1541. Buenos Aires napali indijanci iz Pampe, stanovnici su evakuirani Asunción.
Nakon tog je Asunción bio centar španjolske kolonijalne aktivnosti na istoku Južne Amerike gotovo 50 godina prije nego što je Buenos Aires obnovljen i nanovo naseljen. Za grad ali i čitav Paragvaj bili su važni jezuiti, koji su 1588. osnovali svoje misije duž rijeke Paraná, kako bi pokrštavali Guarani indijance. Jedan od rezultata njihova rada bio je i veliki broj brakova između Indijanaca i Španjolaca, i velik broj Mestika u Paragvaju, ali i neobično snažan uticaj crkve na društvena zbivanja. Nakon službenog razdvajanja od Buenos Airesa 1617., Asunción je počeo gubiti na važnosti. Kako je bio jako udaljen od utjecaja svoje kolonijalne metropole Španjolske, u Asunciónu su se vrlo rano rodili nacionalistički i separatistički pokreti.[1] Neuspjeli ustanak protiv španjolske kolonijalne vlasti poveo je 1731. - José de Antequera y Castro.
Nakon tog su 1767. protjerani jezuiti, usljedile su godine nemira, pa je novi ustanak počeo 1811. tad su ustanici uspjeli prisliti španjolskog guvernera Asuncióna - Velasca na predaju. Pa je točno u ponoć između 14. / 15. maja 1811. proglašena nezavisnost Paragvaja.[1] Kako se Asunción nalazio na izuzetno važnom strateškom položaju na čelu velikog sistema riječnih plovnih puteva, koji je povezivao Argentinu, Brazil i Urugvaj, Paragvaj je ušao u carinske i granične sukobe sa svoja tri susjeda. U ratu protiv trojnog saveza zvanom - Paragvajski rat (1864. - 1870.), Paragvaj je izvukao kraći kraj i Asunción je okupirao Brazil - 1868. i vladao njime sve do 1876.[1]
Po brojnim historičarima taj rat je izazvao veliku stagnaciju grada i države, jer je u tom ratu stradalo dvije trećine stanovnika zemlje.
Nakon tog rata Asunción se sporo oporavlao. Bolji dani za grad uslijedili su krajem 19. vijek i početkom 20. vijeka kad je u grad došao velik broj |imigranata iz Evrope i Osmanskog Carstva. Oni su potakli brojne promjene u gradu, tad su izgrađene brojne nove zgrade i počelo doba prosperiteta.
Najveće zanamenitosti grada su Katedrala Asunción, Predsjednička palača - Palacio de los López, Panteon Heroja (Panteón de los Héroes) s kraja 19. vijeka (umanjena replika pariškog Invalidesa) i Hotel Guaraní, kog je projektirao čuveni brazilski arhitekt Oscar Niemeyer.[1]
Asunción je grad preljepih cvjetnih drvoreda i velikih parkova. Periferijski dio grada uz rijeku još uvijek odiše kolonijalnom arhitekturom, niskih jednokatnih kuća sa unutrašnjim atrijem, ali su u centru grada podignuti brojni moderni neboderi.
Asunción ima nekoliko institucija visokog obrazovanja, među njima Universidad Nacional de Asunción (1890), Universidad Católica "Nuestra Senora de la Asunción" (1960), i brojne manje privatne univerzitete.[1]
Asunción je centar trgovine najgušće naseljenog područja Paragvaja, inače izuzetno bogatog poljoprivrednog - stočarstvog kraja u kom se uzgaja pamuk, šećerna trska, kukuruz, duhan, voće, i stoka.[1]
Industrija grada koncentrirana je na preradu tih proizvoda u; tekstil, biljna ulja, obuću, brašno, cigarete i male riječne brodove.[1] Promet u Paragvaju odvija se i danas većinom po rijekama, tako da je Asunción glavna luka za pretovar te robe. Negativna strana te aktivnosti je da je većina brodova u stranim rukama.[1]
Veliki korak u prometnom zbližavanju grada bila je izgradnja mosta Remanso (Puente Remanso) preko rijeke Paragvaj - 1970-ih. Tako da je danas grad spojen s argentinskom magistralnom cestom br. 9, a time i s Buenos Airesom.[1]
U predgrađu Luque nalazi se veliki međunarodni aerodrom Silvio Pettirossi (IATA: ASU, ICAO: SGAS) sa vezama prema svim većim gradovima u zemlji i Južnoj Americi.[1]
Asunción ima mješavinu vlažne subtropske i tropske klime klima, koju karakteriziraju vruća i vlažna ljeta i blage zime. Relativna vlažnost zraka je izuzetno visoka u ljeto, tako da osjećaj vrućine daleko veći nego što pokazuju termometri. Prosječna godišnja temperatura je 23 °C. Prosječna godišnja količina oborina je 1 400 mm, koje padnu u 83 kišnih dana.
Asunción ima vrlo kratku sušnu sezonu, koja kuminira u julu, tad je u gradu ugodno, veći dio godine je vruće i sparno.
| Klimatološki medijani za Asunción | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| Srednji maksimum (°C) | 33,5 | 32,6 | 31,6 | 28,4 | 25,0 | 23,1 | 23,2 | 24,8 | 26,4 | 29,2 | 30,7 | 32,3 | 28,40 |
| Srednji minimum (°C) | 22,8 | 22,3 | 21,3 | 18,6 | 15,7 | 13,8 | 13,1 | 14,3 | 15,9 | 18,6 | 20,1 | 21,8 | 18,19 |
| Precipitacija (mm) | 147 | 129 | 118 | 166 | 113 | 82 | 39 | 73 | 88 | 131 | 164 | 150 | 1.400 |
| Izvor: [3] | |||||||||||||
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
.svg)
