Artafern Mlađi

Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“^[1]) je bio sin Artaferna Starijeg^[2], nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.

Politički život

Nakon neuspješnog Mardonijevog pohoda protiv Grčke godine 492. pne. u kojem je velik dio mornarice stradao u oluji, perzijski vladar Darije Veliki imenovao je Datisa i Artaferna Mlađeg zapovjednicima vojske koja je krenula u kažnjenički pohod protiv Atene i Eretrije. Unatoč tome što je Artafern imao viši čin od Datisa, čini se kako je bio inferiorniji u vojnim taktikama pa je Datis praktički bio pravi zapovjednik vojske. Perzijska vojska okupila se u Ciliciji gdje su brojali 600 brodova. Prvu su zaplovili prema Samosu, a zatim do Ciklada. Tamo su poharali Naksos, nakon čega su se svi okolni otoci predali u ruke Perzijancima. Također, osvojili su i polise Karist i Eretriju na Eubeji, odakle su krenuli prema svom konačnom cilju, gradu Ateni.

Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene^[3]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern Mlađi odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu^[4]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište^[5]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka^[6], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.

Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske^[7]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju^[8]. U vrijeme Kserksove ekspedicije protiv Grčke 480. pne. služio je kao satrap Lidije i Misije, odnosno predvodio kontigente tih dvaju satrapija.

Poveznice

• Darije Veliki
• Artafern Stariji
• Datis
• Bitka kod Maratona
• Perzijsko Carstvo

Prethodnik:	Satrap Lidije (492. - 470-ih pr. Kr.)	Nasljednik:
Artafern Stariji (513. - 492. pne.)		Nepoznato (470-ih - 440-ih pr. Kr.) ____________________ Pisutno (440-ih - 415. pne.)

Izvori

1. Artafern (enciklopedija Iranica, P. Lecoq)^{[mrtav link]}
2. Herodot, VI. 94.
3. Herodot, VI. 102.
4. Holland, str. 191.-193.
5. Holland, str. 195.-197.
6. Herodot, VI. 117.
7. Herodot, VI. 115.
8. Herodot, VI. 116.

Literatura

• Tom Holland: „Perzijska vatra“ (Persian Fire), (2006.)

Vanjske veze

• Artafern (Artaphernes), AncientLibrary.com Arhivirano 2010-11-20 na Wayback Machine-u
• Popis lidijskih satrapa (Livius.org, Jona Lendering) Arhivirano 2009-03-06 na Wayback Machine-u