Antidifamacijska liga (akr. ADL, od engl. Anti-Defamation League), međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Sjedinjenim Državama. Opisujući se kao "prva nacionalna agencija za građanska prava i ljudske odnose", ADL tvrdi da se "bori protiv antisemitizma i svih oblika bigotnosti, brani demokratske ideale i štiti građanska prava za sve" i to kroz "informiranje, obrazovanje, zakonodavstvo i advokaturu."[1][2]
| Antidifamacijska liga Anti-Defamation League | |
| Moto | Zaustaviti difamaciju židovskog naroda…osigurati pravdu i pravedno postupanje prema svima. |
|---|---|
| Osnutak | listopad 1913. |
| Vrsta | građanska prava |
| Sjedište | New York City, New York, Sjedinjene Države |
| Ravnatelj | Abraham Foxman |
| Ključne osobe | Sigmund Livingston (osnivač) Robert Sugarman (tajnik) |
| Mrežno mjesto | www.adl.org/ |
Od listopada 1913. godine kada ju je osnovao Neovisni red B'nai B'rith, židovska uslužna organizacija u Sjedinjenim Državama, njezina je izvorna misijska tvrdnja bila "zaustaviti, pozivima na razum i savjest te prema potrebi i na zakon, difamaciju židovskog naroda. Njezin je krajnji cilj osigurati pravdu i pošteni postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana."[1] ADL ima 29 ureda u Sjedinjenim Državama i tri ureda u drugim zemljama, a sjedište je smješteno u New York Cityju. Abraham Foxman vrši dužnost nacionalnog ravnatelja u Sjedinjenim Državama od 1987. godine. Nacionalni tajnik u Sjedinjenim Državama je Robert Sugarman.
Počeci
Od listopada 1913. godine kada je ligu utemeljio Sigmund Livingston, u ADL-ovoj povelji piše,
"Neposredni cilj Lige jest zaustaviti, pozivima na razum i savjest te po potrebi pozivima na zakon, difamaciju židovskog naroda. Njezina je krajnja svrha osigurati pravdu i pravedan postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana."[1]
Livingston je osnovao ADL kao izravan odgovor na suđenje iz 1913. godine u kojem je Leo Frank, židovski upravitelj tvornice i B'nai B'rithov predsjednik podružnice u Georgiji, osuđen zbog ubojstva Mary Phagan, trinaestogodišnje radnice. Njegova je smrtna kazna izmijenjena zbog sumnje o njegovoj krivnji, no naposljetku ga je ubila linčerska rulja. Postumno mu je udijeljen oprost 1986. godine kao priznanje propusta Države Georgije da ga zaštiti.[3]
Ciljevi
Iskazana svrha ADL-a jest borba protiv "antisemitizma i svih oblika bigotnosti (u Sjedinjenim Državam) i inozemstvu, borba protiv međunarodnog terorizma, ispitivanje korjenova mržnje, advokatura pred Kongresom Sjedinjenih Država, pomaganje žrtvama bigotnosti, razvijanje obrazovanih programa, te služenje kao javni resurs vladi, medijima, redarstvu i javnosti, sve prema cilju sprečavanja i smanjivanja mržnje."
Kroz povijest se ADL suprostavljao skupinama i pojedincima koje je smatrao antisemitskima i/ili rasističkima uključujući naciste, Ku Klux Klan, Henryja Forda, oca Charlesa Coughlina (vođu Kršćanskog fronta), pokret Kršćanski identitet, Njemačko-američki savez, neonaciste, pokret Američku miliciju i skinhede bijele moći (iako ADL priznaje da postoje također nerasistički skinhedi).[4][5] ADL tiska izvješća u raznim zemljama, izvješćujući o navodnim incidentima protužidovskih napada i propagande.
ADL tvrdi da neki oblici anticionizma i kritike Izraela prelaze crtu i zalaze u antisemitizam. Antidifamacijska liga tvrdi:
"Kritika pojedinih izraelskih akcija ili politika sama za sebe ne čini antisemitizam. Jamačno se suverena Država Izrael može legitimno kritizirati poput bilo koje druge zemlje u svijetu. Neporecivo je to što postoje oni čija se kritika Izraela ili "cionizma" rabi kao krinka antisemitizma."[6]
ADL dodjeljuje vlastitu nagradu hrabrosti za brigu u čast spasiocima židova tijekom ere holokausta.
ADL je tiskao popis "deset vodećih organizacija odgovornih za klevetanje Izraela u SAD-u" koji uključuje ANSWER, Međunarodni pokret solidarnosti, Židovski glas za mir zbog njegova poziva na BDS.[7]
U listopadu 2010. godine ADL je osudio primjedbe hahama Ovadije Yosefa da je jedina svrha nežidova bila služiti narodu Izraela.[8]
Odvojenost crkve od države
Jedan od glavnih ADL-ovih fokusa jest religijska sloboda za ljude svih vjera.[9] U kontekstu javnih škola ADL je zauzeo stav da zbog toga što su kreacionizam i inteligentni dizajn religijska vjerovanja, a budući da je vlada zabranila poučavanje vjerovanja bilo koje religije, njih ne bi smjelo poučavati u prirodoslovnim predmetima: "Američki Ustav jamči prava Amerikanaca da vjeruju u religijske teorije kreacije (kao i u ostale teorije), ali ne dopušta njihovo poučavanje u prirodoslovnim predmetima javnih škola."[10] Slično tomu, ADL podupire pravni presedan da je neustavno da vlada postavlja Deset zapovijedi u sudnicama, školama i ostalim javnim mjestima: "Prava religijska sloboda označava slobodu od toga da vlada nameće religiju većini svojih građana."[11] ADL također osuđuje javnoškolski biblijski kurikulum koji je objavilo Nacionalno vijeće za biblijski kurikulum u javnim školama, navodeći da otvara "ozbiljne ustavne probleme" i "zagovara prihvaćanje biblijsku interpretaciju jedne vjerske tradicije nad drugom.[12] ADL se protivio Osmom prijedlogu i podupro Zakon Matthewa Sheparda.
Izvori
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
