From Wikipedia, the free encyclopedia
Metoda Zigalski-listova je kriptografska tehnika korišćena od stranePoljskog kriptografskog odseka pre i tokom Drugog svetskog rata, kao i od strane britanskih kriptografa u [ Blečli parku] za dešifrovanje poruka šifrovanih pomoću nemačkih Enigma uređaja. Zygalski sheet aparatura je dobila naziv po poljskom matematičaru i kriptologu Henriku Zigalskom, koji ga je izumeo u oktobru 1938. godine.
Zigalskijev aparat se sastoji od 26 perforiranih listova, za svaku od, u početku, šest mogućih sekvenci za ubacivanje tri rotora u skrembler Enigma mašine.[1] Svaki list se odnosi na početnu poziciju levog (najsporijeg) rotora. Matrica 26 × 26 predstavlja 676 mogućih početnih pozicija levih rotora i rotora u sredini koji su kopirani horizontalno i vertikalno: a-z, a-y. Potom se u listove utiskuju rupice u određenim pozicijama. Poljski matematičar i kriptolog Marijan Rejevski piše o načinu rada uređaja preforiranih listova: Procedura Zigalski-listova je nezavisna od broja priključaka Enigma mašine, kao i metoda ,,kalatoga karata'' Marijana Rejevskog koja je nastala korišćenjem njegovog ciklometra.(3)
Ručna proizvodnja listova od strane matematičara-kriptologa Poljskog kriptografskog odseka iz sigurnosnih razloga (4) korišćenjem oštrica brijača je trajala poprilično dugo, tako da je samo trećina posla bila završena do 15. decembra 1938. godine.
Istog datuma su Nemci ubacili četvrti i peti rotor i time su desetostruko uvećali potreban rad za pravljenje listova, jer je u tom slučaju bilo potrebno deset puta više listova (od prvobitno mogućih 60 kombinacija sekvenci sa tri rotora) za pet rotora Enigma mašine. (3)
Pet nedelja pre izbijanja Drugog svetskog rata, 25. jula 1939. godine u Varšavi, generalni štab Poljskog kriptografskog odseka otkriva britanskim i francuskim saveznicima svoja kriptografska postignuća u rešavanju Enigme, u koja je uključen metod perforiranih listova Henrika Zigalskog. (5)
Britanska deonica predvođena Džonom R.F. Džefrizom (su u Blečli parku (u blizini Londona) izradili dva kompletirana seta perforiranih listova uz pomoć perforatora. (6) (7) Listovi su u Blečli parku bili poznatiji pod imenom Netz (nastalo od nemačke reči Netzverfahren, čije je značenje ,,novi metod''), a kasnije su postali poznati po Gordonu Velhmanu kao ,,Džefrizovi listovi'' i odnosili su se na novi katalog koji je proizvela Džefrizova deonica. (6)
Prvi set je završen u decembru 1939. godine, a deo drugog seta je dostavljen poljskim kriptografima 28. decembra (7) , koji su do tad pobegli od nemačkog preuzimanja Poljske u poljsko-francusku stanicu za presretanje signala i dešifrovanje nemačkih poruka PC Bruno u blizini Pariza. Preostali listovi su kompletirani 7. januara 1940. godine (8) i Alan Tjuring ih je ubrzo nakon toga poslao u Francusku.(7).
,,Uz njihovu pomoć'', piše Rejevski, ,,smo nastavili da rešavamo Enigma ključeve svakodnevno.'' (3) Listovi su korišćeni od strane Poljaka za pravljenje prve dekripcije poruka sa Enigme za vreme rata 17. januara 1940. godine. (7) (9)
U maju 1940. godine su Nemci ponovo promenili proceduru ključeva za šifrovanje poruka (sa izuzetkom Norverške mreže). Iz tog razloga su Zigalski listovi postali beskorisni, ali je zato Herivelova ideja ideja za razbijanje šifre bila od koristi. (10)
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.