Vitamin B12
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vitamin B12, naziva se još „kobalamin“ i „cijanokobalamin“. Po svojoj hemijskoj strukturi vitamin B12 je jedan od najsloženijih vitamina. U kristalnom obliku dobijen je 1948. godine. NJegova struktura utvrđena je desetak godina kasnije, metodom rentgenostrukturne analize. Potpuna sinteza vitamina B12 izvršena je 1972. godine, a prvi su je ostvarili organski sintetičari Robert Vudvord iz SAD i Albert Ešenmozer iz Švajcarske. Vitamin B12 ne sintetizuju ni biljke ni životinje. Vitamin B12 sintetizuju samo neke vrste bakterija. Na primer, mikroflora preživara sintetizuje vitamin B12 u neophodnim količinama. Za čoveka su stoga osnovni izvori vitamina B12 proizvodi životinjskog porekla jetra, bubrezi, srce, mišići, govedina i svinjetina. U ovim delovima organizma se nagomilava vitamin B12 koga su proizvele bakterije. Dobar izvor vitamina B12 su riba i jaja. Ovaj vitamin se veoma brzo razgrađuje na svetlosti i zbog toga ga je neophodno čuvati na tamnom mestu. Vitamin B12 ima značajnih antitumorski efekat i može biti izvor energije ne samo za telo čoveka, već i za njegov centralni nervni sistem. Održava dobro stanje nervnog sistema, poboljšava koncentraciju, pamćenje i ravnotežu. Obzirom da nema testa koji je zlatni standard za nedostatak vitamina B12, nekoliko laboratorijskih testova se izvodi da se potvrdi dijagnozana na koju se sumnja. Vrijednost vitamina B12 u serumu je neprikladna zbog toga što se mijenja kasno, a također je relativno neosjetljiva i nespecifična.[4] Metilmalonska kiselina u mokraći ili u krvnoj plazmi se smatra funkcionalnim markerom vitamina B12 koji se povećava kada se iscrpe zalihe vitamina B12.[4] Ipak, povišene razine metilmalonske kiseline mogu upućivati na često previđeni[5] poremećaj metabolizma, kombiniranu malonsku i metilmalonsku aciduriju (CMAMMA).[6] Najraniji marker nedostatka vitamina B12 su niske razine holotranskobalamina (holoTC), koji je cjelina vitamina B12 i njegove transportne bjelančevine.[4]
(IUPAC) ime | |
---|---|
α-(5,6-dimethylbenzimidazolyl)cobamidcyanide | |
Klinički podaci | |
Identifikatori | |
CAS broj | 68-19-9 |
ATC kod | B03BA01 |
PubChem[1][2] | 5479203 |
DrugBank | APRD00326 |
ChemSpider[3] | 10469504 |
Hemijski podaci | |
Formula | C63H88CoN14O14P |
Mol. masa | 1355.37 g/mol |
Farmakokinetički podaci | |
Bioraspoloživost | lako je apsorbovan u distalnom delu ileuma |
Vezivanje za proteine plazme | Veoma neznatan do specifičnog za transkobalamin plazma proteine Vezivanje za hidroksokobalamin je malo veće nego za cinanokobaliamin |
Metabolizam | hepatički |
Poluvreme eliminacije | Oko 6 dana (400 dana u jetri) |
Izlučivanje | renalno |
Farmakoinformacioni podaci | |
Trudnoća | ? |
Pravni status | POM (UK) |
Način primene | oralno, iv |