From Wikipedia, the free encyclopedia
Venecijanski ili venetski jezik (venecijanski: Łéngua vèneta, venexiàn/venesiàn talijanski: veneto; ISO 639-3: [1]) je jedan od pet galoitalskih jezika iz iz sjeveroistočne Italije.
| Venecijanski jezik | |
|---|---|
| Łéngua vèneta | |
| Države |  Italija,  Slovenija,  Hrvatska,  Brazil (u državama; Espírito Santo, São Paulo, Paraná, Rio Grande do Sul i Santa Catarina - pod imenom talijan sa dodatcima iz portugalskog i drugih sjevero italskih jezika),  Meksiko |
| Regije | Jadran |
| Broj govornika | 2,180,000[1] |
| Jezična porodica | Indoevropski jezici
|
| Pismo | Latinica |
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 | – |
| ISO 639-2 | roa |
| ISO 639-3 | vec |
 | |
Venecijanskim govori oko 2,180,000 [1] ljudi u Venetu, od Venecije do Verone na zapadu, južno do rijeke Po, a istočno do Furlanije i Trsta. Venecijanski se govori i u primorskom dijelu Slovenije i na poluotoku Istri i nešto manje po Dalmaciji u Hrvatskoj (računa se da oko 50,000 ljudi govori taj jezik).[1] U Brazilu se njime služi oko 4 000 000 ljudi u državama; Espírito Santo, São Paulo, Paraná, Rio Grande do Sul i Santa Catarina. Venecijanski se govori i u Meksiku (Chipilo venecijanski dijalekt)
Venecijanski ima nekoliko dijalekata; bisiacco (govori se u provinciji Gorizia), triestino (provincija Trieste), istrian (po Istri i sam venecijanski (provincija Venecija).[1]
Venecijanski se nesmije brkati sa antičkim venetskim jezikom kojeg su govorili Veneti, u istoj regiji u 6. vijeku pne.
Venecijanski jezik nastao je od vulgarnog latinskog, pod utjecajem Kelta (eventualno Veneta) i jezika germanskih plemena (Vizigota, Langobarda i Ostrogota) koja su provalila u Sjevernu Italiju u 5. vijeku. Venecijanski se kao poznati pisani jezik, pojavio već u 13. vijeku, sa puno riječi iz grčkog i latinskog; "piròn" (viljuška), "carega" (stolica) "fanela" (potkošulja)
Venecijanski jezik bio je ugledan za vrijeme Mletačke Republike, tada je bio lingua franca Mediterana. Poznati pisci na venecijanskom bili su komediografi Ruzante (1502-1542) i Carlo Goldoni (1707-1793). Ruzante i Goldoni, slijedbenici su antičke talijanske kazalište tradicije - commedia dell'arte, svoja djela pisali su na narodnom venecijanskom govoru. Od ostalih autora koji su pisali na venecijanskom valja spomenuti prijevode Ilijade od Casanove (1725-1798) i Francesca Boarettia, te pjesme Biagia Marina (1891-1985). Poznat je i rukopis pod nazivom "Dijalog Cecca da Ronchitija od Bruzene o novoj zvijezdi" pripisan Galileu (1564-1642).
Danteov toskanski je kao književni jezik zasjenio venecijanski. Nakon propasti Mletačke Republike, venecijanski se postupno prestao koristiti i za administrativne svrhe. A od ujedinjenja Italije 1866, standarni talijanski (toskanski), potpuno je zasjenio venecijanski. Trenutno se venecijanski koristi samo u neformalnim oblicima razgovora po Venetu. Mnogi stanovnici Veneta su se zbog naglog osiromašenja regije, iselili u prekomorske zemlje (Brazil, Meksiko) osobito između 1870 - 1905 i 1945 i 1960.
Venecijanski emigranti stvorili su velike zajednice u Argentini, Brazilu (Talian), Meksiku (Chipilo venecijanski dijalekt), i Rumunjskoj, gdje se Venecijanski jezik još uvijek govori.
Regionalni parlament Veneta službeno je priznao postojanje Venecijanskog jezika (Łéngua Veneta) 28. marta 2007. - Zakonom o zaštiti i valorizaciji venecijanskog jezika i kulture.
Kao izravni regionalni nasljednik latinskog, većina riječi u venecijanskom leksiku potječe iz latinskog, a od novijeg doba od toskanskog, tako da je većina riječi srodna s odgovarajućim riječima u talijanskom. No u venecijanskom ima puno riječi izvedenih iz drugih jezika, kao što su; grčki, gotski i njemački, koje nemaju srodnosti sa talijanskim riječima, takvi primjeri su:
collapse: collapse;"
| Venecijanski | Srpskohrvatski | Talijanski | Izvor venecijanske riječi |
|---|---|---|---|
| uncò, 'ncò, incò, anco, ancuo | danas | oggi | od latinskih hunc + hodie |
| apoteca | apoteka | farmacia | od njemačke Apotheke |
| trincàr | piti | bere | od njemačke trinken |
| becàr | ljuto začinjeno | essere piccante | od talijanskog glagola beccare: doslovce "kljucati" |
| armelin | marelica | albicocca | od armenske riječi |
| bisato, bisata | jegulja | anguilla | od latinske riječi: bestia ("životinja"); biscia (vrsta zmije) |
| bisa, biso | zmija | serpente | od latinske riječi: bestia ("životinja, zvijer"); biscia (vrsta zmije) |
| bìsi | grašak | piselli | od talijanske riječi |
| isarda, risardola | gušter | lucertola | od latinskog lacerta |
| trar via | baciti | tirare | o talijanskog tirare via |
| calìgo | magla | nebbia | od latinske riječi caligo |
| cantón | ugao / strana | angolo/parte | od latinske riječi cantus |
| catàr | pronaći+uzeti | trovare+prendere | od latinske riječi adcaptare |
| caréga, trón | stolica | sedia | od latinske cathedra, od grčke thronus |
| petar sò | pasti | cascare | od latinske cadere |
| ciao | zdravo, doviđenja | ciao | od venecijanske riječi za roba s-ciao (od vulgarnog latinskog sclavus) zapravo kratice s-ciavo vostro (sluga pokorni) |
| ciapàr | uhvatiti, uzeti | prendere | od latinske riječi capere: uzeti |
| co | kad | quando | od latinske riječi cum, ali možda od staroroslavenskog ked, kad |
| copàr | ubiti | uccidere | od staro talijanske riječi accoppare: doslovno "odsjeći glavu" |
| carpeta | mini suknja | gonna mini | kao prostirka |
| còtoła, còtola | suknja | sottana | od latinske riječi cotta: pokrivalo, odjeća |
| fanela | majica | maglietta | od grčke riječi fanela |
| gòto, bicer | čaša za piće | bicchiere | od latinske riječi gut(t)us: "bočica" |
| insìa | izlaz | uscita | od latinske riječi in + exita |
| mi | ja | io | od latinske riječi: me |
| morsegàr, smorsegàr | ugristi | mordere | od latinske riječi: morsus ("izgrižen") |
| mustaci | brkovi | baffi | od grčke riječi moustaki |
| munìn, gato , gatin | mačka | gatto | vjerojatno od glasanja "mjau" |
| meda | veliki snop | grosso covone | od latinske riječi: messe (žetva) |
| musso | magarac | asino | ? |
| nòtoła, notol | šišmiš | pipistrello | od latinske riječi: not (noć) |
| pantegàna | štakor | ratto | od slovenske riječi podgana (od latinskog ponticanus - ponto crno more) |
| pinciar | tući, varati, spolni odnos | imbrogliare, superare in gara, amplesso | od francuske riječi pincer: prikliještiti |
| pirón | viljuška | forchetta | od grčke riječi pirouni |
| ciàcołe | glasine, ogovaranja | chiacchiere | |
| plao far | zabušavati, učiti za pomorca | marinare scuola | od njemačkog blauen |
| pomo/pón | jabuka | mela | od latinskog pomus |
| schei | novac | denaro soldi | od njemačkog schei-kovanica |
| saltapaiusk | skakavac | cavalletta | od latinskog salta: skočiti + paiusk: trava |
| sghiràt | vjeverica | scoiattolo | najvjerovatnije od grčkog: skiouros vjeverica |
| sgnapa | lozovača, rakija | grappa acquavite | od njemačkog schnaps |
| sgorlàr, scorlàr | tresti | scuotere | od latinskog: ex + crollare (latinski) |
| strica | linija, crta, potez, traka | linea, striscia | od staronjemačkog korijena: *strik |
| strucar | udarati / stisnuti | premere, schiacciare | od staronjemačkog korijena: *strik |
| supiàr, subiàr, sficiàr | zviždati | fischiare | sub + flare (is + puhati) |
| tòr su | pokupiti | raccogliere | od latinskog tollere (oduzeti) |
| técia, tegia | tava | pentola | od latinskog tecula (latinski) |
| tosàto, tosàt, buteleto , fio | momak, dečko | ragazzo | od talijanskog tosare: "ošišati") |
| puto, putèło, putełeto , putèo | momak, dječak | ragazzo | od latinskog puer, putus (dijete) |
| matelot | momak, dečko | ragazzo | vjerojatno od francuskog matelot ("mornar") |
| vaca | krava | mucca, vacca | od latinskog vacca (krava) |
| sc-iopa, sc-iopòn | puška | fucile-scoppiare | od latinskog scloppum (pištolj) |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
