Veliki bosanski ustanak bila je pobuna bosanskih ajana (feudalaca) protiv Osmanskog carstva. Povod za rat bile su reforme koje je sultan sproveo u cilju ukidanja ajanskog sistema. Uprkos tome što su odneli nekoliko značajnih pobeda, ustanici su na kraju bili poraženi u bici kod Sarajeva 1832. Neuspehu ustanka doprinele su i razmirice među samim ustanicima, s obzirom na to da mnogi hercegovački ajani nisu podržavali Huseina Gradaščevića kao vođu ustanka. Na kraju je Ali-paša Rizvanbegović postavljen za pašu novoustanovljenog Hercegovačkog pašaluka, koji je 1833. izdvojen iz Bosanskog. Umjesto ajanskog i kapetanskog sistema u Bosni i Hercegovini uvedeni su muselimluci na čelu kojih su bili muselimi. Novi muselimski velikaši većinom su bili nekadašnji ajani, ali 1850. Omer-paša Latas u potpunosti je eleminirao stare ajanske porodice.
Ne treba izjednačavati sa Bosansko-hercegovački ustanak.
Kratke činjenice Datum, Lokacija ...
Zatvori