![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/13/Coat_of_arms_of_Benin.svg/langsh-640px-Coat_of_arms_of_Benin.svg.png&w=640&q=50)
Ustav Benina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ustav Republike Benin (francuski: Constitution de la République du Bénin) aktualni je ustav Benina, na snazi od 10. prosinca 1990. godine, kada su rezultati ustavnog referenduma službeno proglašeni važećima, a ustavni projekt ustavom. Ustav Benina drugi je ustav te zemlje, nakon onog dahomejskog od 23. prosinca 1956. godine, dok je Dahomej još bio dio Francuske.
Ustav Benina | |
---|---|
Ustav Republike Benin | |
![]() Grb Benina | |
Osnovne informacije | |
Država | ![]() |
Tip | ustav |
Grana prava | ustavno pravo |
Jezici | francuski jezik |
Prihvaćanje i stupanje na snagu | |
Stupanje na snagu | 10. prosinca 1990. |
Online verzija | |
Tekst ustava na francuskom |
Inicijativu za promjenu ustava pokrenuo je tadašnji predsjednik Mathieu Kérékou, dok je država još uvijek bila socijalistička Narodna Republika Benin, s ciljem promjene političkog sustava i demokratizacije zemlje, što je ovim ustavom i realizirano. Ime zemlje promijenjeno je u današnje Republika Benin, ukinut je socijalizam i uvedeno višestranačje, što je omogućilo demokratsku tranziciju iz hladnoratovskog sistema.
Ustav započinje preambulom u kojoj se iznose historijski korijeni Benina od Republike Dahomej do nastanka Republike Benin te se afirmiraju temeljne vrijednosti. Sam tekst ustava podijeljene je u 12 glava, koje se bave ustrojstvom i podjelom vlasti, temeljnim pravima i slobodama, međunarodnim odnosima, teritorijalnom organizacijom te pravilima za promjenu samog ustava.
Za promjenu ustava potrebna je većina od 4/5 parlamentarnih zastupnika, što je spriječilo značajne i progresivne ustavne promjene tokom 2018. godine (uvođenje pozitivne diskriminacije u korist žena u parlamentu, ustavna abolicija smrtne kazne, ...);[1][2] iako je tadašnji predsjednik Patrice Talon bio najavio referendum o ustavnim promjenama, ubrzo je odustao od istog pravdajući to visokim troškovima istoga,[3] koji su procijenjeni na cca. 5,000,000,000 CFA franaka.[1]