Teški akutni respiratorni sindrom
From Wikipedia, the free encyclopedia
SARS ili Teški akutni respiratorni sindrom (en. SARS - Severe acute respiratory syndrome) je bolest dišnih putova u ljudi koju uzrokuje SARS coronavirus (SARS - CoV)[1]. Virus je zamalo uzrokovao pandemiju između studenog 2002. i srpnja 2003., sa 8,096 poznatih slučajeva i 12 potvrđenih smrtnih ishoda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 21. srpnja 2004. godine[2]. U nekoliko tjedana SARS se proširio iz Guangdong provinicije u Kini na 37 zemalja diljem svijeta.
Teški akutni respiratorni sindrom | |
---|---|
Specijalnost | pulmologija, Infektologija, mikrobiologija |
Simptomi | Groznica, dugotrajni suhi kašalj, glavobolja, bolovi u mišićima, otežano disanje |
Komplikacije | Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) s drugim popratnim bolestima, što u konačnici uzrokuje smrt |
Uzroci | Koronavirus (SARS-CoV-1) |
Prevencija | Pranje ruku, respiratorna higijena, izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženim osobama, izbjegavanje putovanja u pogođena područja |
Prognoza | 9,5% smrt (sve zemlje) |
Frekvencija | 8.098 slučajeva |
Smrtnost | 774 smrti (poznato) |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | U04 |
ICD-9 | 079.82 |
DiseasesDB | 32835 |
MedlinePlus | 007192 |
eMedicine | med/3662 |
MeSH | D045169 |
Smrtnost kroz dobne skupine do 8. svibnja 2003. iznosila je manje od 1% za mlađe od 24 godine, 6% za one od 25 do 44 godine, 15% za one od 45 do 64 godine i više od 50% za one starije od 60 godina[3]. Za usporedbu, smrtnost gripe je obično oko 0.6% (među starijima) ali može porasti do 33% kada dođe do novih mutacija virusa. Stopa smrtnosti za virusnu upalu pluća može dosegnuti i 70%.
Od svibnja 2006., širenje SARS-a je u potpunosti zaustavljeno, sa zadnjim slučajem primjećenim u lipnju 2003. godine (iako je zadnji slučaj bio zaraza u laboratoriju 2004.). Ipak, SARS se ne smatra istrijebljenim jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama i može se vratiti u ljudsku populaciju u budućnosti.