![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/Bosnian_Banate_in_1326.svg/langsh-640px-Bosnian_Banate_in_1326.svg.png&w=640&q=50)
Stonski dohodak
From Wikipedia, the free encyclopedia
Stonski dohodak je dažbina u srednjem vijeku koji je Dubrovačka Republika isplaćivala vladarima teritorija u svom zaleđu. U dokumentima Dubrovačkog arhiva korišćen je latinski naziv tribut, dok se u ispravama slavenskih zemalja u zaleđu koristila riječ - dohodak. Dubrovnik je tokom svoje srednjovjekovne istorije plaćao više različitih dažbina, ali i vladarima kada nisu bili direktni gospodari zaleđa iz razloga održavanja trgovačkih veza.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/Bosnian_Banate_in_1326.svg/640px-Bosnian_Banate_in_1326.svg.png)
Nakon sukoba sa Branivojevićima 1326. god, veći dio Huma prešao je u sastav bosanske banovine. Trebinje i uski pojas uz Dubrovnik, sa Stonom i Pelješcem ostli su u Srbiji. Dubrovačka Republika nosila se mišlju da radi opšteg napretka, zakupi Ston. Te godine su pregovori i počeli, ali bez dogovora. Dubrovčani su odlučili da Ston ne samo zakupe, nego da ga potpuno kupe, a zatim i utvrde. Da bi došli do Stona, gotovo u isto vrijeme, pregovarali su sa obe strane.