Snellov zakon
From Wikipedia, the free encyclopedia
Snelliusov zakon ili Snellov zakon (prema Willebrordu Snelliusu) se odnosi na dobro poznatu pojavu lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Po Snelovu zakonu, svjetlost koja pada na granicu dvaju sredstava indeksa loma n1 i n2 prijelazom iz jednog u drugo sredstvo lomi se tako da:
- upadna zraka, okomica na granicu sredstava i lomljena zraka leže u istoj ravnini,
- kut loma i kut upada zadovoljavaju takozvani Snelliusov zakon:
ili
pri čemu su:
- θ1 - kut upadne zrake svjetlosti,
- θ2 - kut loma,
- v1 i v2 brzine vala,
- n1 i n2 odgovarajući indeksi loma sredstva iz kojega zrake dolaze i sredstva u koje ulaze. [1]
Indeks loma u nekom sredstvu je omjer brzine svjetlosti u vakuumu i brzine svjetlosti u tom sredstvu. Optički gušće sredstvo je ono koje ima veći apsolutni indeks loma, a ono čiji je indeks loma manji zove se optički rjeđe sredstvo. Iz iskustva znamo da će ravan štap gurnut u vodu izgledati prelomljen, to je posljedica loma svjetlosti.