![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ee/Sarajevo%252C_knihovna.jpg/640px-Sarajevo%252C_knihovna.jpg&w=640&q=50)
Pseudomaurski stil
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pseudomaurski arhitektonski stil se pojavio na području Bosne i Hercegovine krajem 19. vijeka sa dolaskom austrougarske vladavine.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ee/Sarajevo%2C_knihovna.jpg/640px-Sarajevo%2C_knihovna.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ee/%D0%91%D1%80%D1%87%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%92%D0%B8%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0.jpg/640px-%D0%91%D1%80%D1%87%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%92%D0%B8%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0.jpg)
Austrougarski period je period intezivne gradnje, čime nova uprava zadovoljava potrebe vlasti i potrebe stanovništva. Pseudomaurska arhitektura ili kako je historičari arhitekture još zovu - arhitektura eklektike u Bosni i Hercegovini je interpretacija orijentalnog sloga, maurske athitektura ili pseudoorijentalni izraz. Maursko doba u Španiji (VII-X vijek) postaje izvor ideja i inspiracije austrougarskim arhitektima koji su djelovali na prostorima Bosne i Hercegovine. Među svjetski poznatim spomenicima ovog razdoblja u Španiji najdominantnije mjesto zauzima Alhambra ili Crvena tvrđava u Granadi i Velika džamija u Cordobi.
Pseudomaurski stil je bio baziran na historicizmu kao nastavak razvoja renesansne klasične arhitekture, koja je okončana sa pojavom moderne. Formalne karakteristike ovog stila su: potkovičasti lukovi, ornamentika u štuku, lukovičaste kupole i dekoracija horizontalnih linija eksterijera u karakterističnim bojama.[2]