![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Triticum_monococcum0.jpg/640px-Triticum_monococcum0.jpg&w=640&q=50)
Prvi neolitski usevi
šablon Wikipediju / From Wikipedia, the free encyclopedia
Prvi neolitski usevi ili neolitski pokretački usevi ili osam primarnih useva, naziv je za osam biljnih vrsta koje su domesticirane u ranom holocenu (pretkeramički neolitik A i pretkeramički neolitik B) od strane zemljoradničkih zajednica u regionu "Plodnog polumeseca" jugozapadne Azije, i koji su činili osnovu sistematske poljoprivrede na Bliskom istoku, Severnoj Africi, Indiji, Persiji i kasnije Evropi.
Četiri su mahunarke, tri žitarice i jedna je vlaknasta kultura, to su prve poznate domesticirane biljke na svetu[1].
Žitarice
- Dvozrna pšenica (Triticum dicoccum od divlje T. dicoccoides, engl. Emmer wheat)
- Jednozrna pšenica (Triticum monococcum, od divlje T. boeoticum, engl. Einkorn wheat)
- Ječam (Hordeum vulgare/sativum, od divljeg H. spontaneum, engl. Barley)
- Dvozrna pšenica
- Jednozrna pšenica
Što se tiče raži, domesticirana vrsta (Secale cereale) se javlja u finalnom epipaleolitskom sloju u Tell Abu Hureyra u Siriji[2], ali bila je beznačajna u neolitskom periodu jugozapadne Azije, postaće češća tek sa širenjem zemljoradnje u severnu Evropu nekoliko milenija kasnije[3].
Mahunarke
- Leća (sočivo, Lens culinaris, engl. Lentil)
- Grašak (Pisum sativum, engleski Pea)
- Slanutak (leblebija, naut, Cicer arietinum, engl. Chickpea)
- Urov (Vicia ervilia, engl. Bitter vetch)
- Slanutak u mahunama
- Urov
Biljka sa vlaknima
- Lan (Linum usitatissimum, engl. Flax)
- Zreli lan