![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6e/Les_Parques.jpg/640px-Les_Parques.jpg&w=640&q=50)
Parke
From Wikipedia, the free encyclopedia
Parke (latinski: ) bile su, u rimskoj mitologiji, žene koje personifikuju sudbinu; na hrvatskom se često nazivaju suđenice, a u grčkoj mitologiji odgovaraju im Mojre. Bilo je tri Parke i upravljale su metaforičkom životnom niti svakog smrtnika i besmrtnika od njegovog rođenja do smrti. I bogovi se se plašili Parki, a u njihovoj je moći bio i sam Juputer. Njihova su imena:
- Nona (grčki pandan: Kloto = "Prelja"), koja prede nit života sa svoje preslice na vreteno;[1]
- Decima (grčki pandan: Lahesa = "Sudbina"), koja svojim štapom meri nit života;[1]
- Morta (grčki pandan: Atropoa = "Neumitna"), koja preseca nit života i odlučuje o načinu čovekove smrti.[2][3][4]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6e/Les_Parques.jpg/320px-Les_Parques.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Peter_Paul_Rubens_-_Sketches_-_WGA20439.jpg/640px-Peter_Paul_Rubens_-_Sketches_-_WGA20439.jpg)
Najstariji poznati dokumenti koji spominju ova božanstva jesu tri male stele (cippi) pronađene kod drevnog Lavinija nakon drugog svetskog rata.[5] Na njima se nalazi ovaj natpis:
Neuna fata, Neuna dono, Parca Maurtia dono
Tu se navode dva od tri imena rimskih Parki (Neuna = Nona, Maurtia = Morta) i povezuju sa s konceptom subine (fata).[6]
Nona je odlučivala o dužini čovekobog života na da tzv. dies lustricus, tj. na dan kad je detetu davano ime, što se događalo devetog dana po rođenju dečaka i osmog dana po rođenju devojčice.[7]
Parke nisu uvek zamišljanje kao prelje, već i kao boginje koje zapisuju sudbinu čoveka pri rođenju i potom te zapise brižljivo čuvaju, a takođe se spominju i kao čuvarice celokupnog božanskog arhiva.[8]