O dokolici (latinski: ) djelo je Seneke Mlađeg napisano u 1. stoljeću nove ere i dio je niza njegovih traktata o moralnim pitanjima. Spis je sačuvan u fragmentarnom stanju i bavi se racionalnim korištenjem slobodnog vremena, koje se može provoditi u kontemplaciji, ali tako da čovjek još uvijek može aktivno pomagati čovječanstvu baveći se širim pitanjima prirode i kozmosa.[1] Spis na nekin čain opravdava povlačenje stoičara iz javnog života.[2]
| O dokolici | |
|---|---|
 Iz izdanja 1643. godine, koje je tiskao Francesco Baba. Položaj spisa, iza traktata O sretnom životu, odslikava rukopisnu tradiciju. | |
| Autor(i) | Lucije Anej Seneka |
| Originalni naslov | De otio |
| Država | Rimsko Carstvo |
| Jezik | latinski |
| Tematika | etika |
| Žanr(ovi) | filozofija |
Datiranje
Nije moguća s apsolutnom sigurnosti odrediti vrijeme nastanka ovog spisa, ali budući da sadržaj djela odslikava Senekino povlačenje iz javnih poslova pred kraj života, većina kritičara smatra da je djelo napisano oko 62. godine nove ere ili nedugo nakon toga.[3][4]
Naslov i sadržina
Latinska riječ otium označava "slobodno vrijeme", "dokolicu", "slobodu od posla".[5]
Spis O dokolici sačuvan je fragmentarno. Tekst rukopisa započinje u sred rečenice i završava prilično naglo.[6][7] U Codex Ambrosianus C 90 (glavnom izvoru za Senekine trakrate o moralu) jednostavno je prilijepljen na kraj spisa O sretnom životu, što sugerira da je prepisivač propustio stranicu ili dvije.[8] Naslov eseja, De otio, poznat je iz sadržaja. Adresat je izbrisan, ali čini se da je imao sedam slova i pretpostavlja se da je bio Senekin prijatelj Seren (Serenus).[8] O dokolici je tako jedan od triju dijaloga upućenih Serenu, kome su posvećeni i spisi o O postojanosti mudraca (De constantia sapientis) i O spokojstvu duše (De tranquillitate animi).[9] Kronološki se smatra posljednjim u nizu od ova tri dijaloga.[9]
Tematika
Seneka je riječ otium shvaćao kao nešto više od apsolutno slobodnog vremena. On je taj termin shvaćao kao slobodno vrijeme koje čovjek svojom intelektualnom aktivnošću koristi u služenju zajednici:[10]
... ... od čovjeka se, dakako, traži to da bude od koristi ljudima
U spisu O dokolici Seneka raspravlja o prikladnom životu stoičkog filozofa. Seneka izvještava o standardnom stavu ove filozofske škole da će se mudri ljudi baviti javnim poslovima, osim ako ih nešto ne sprječava u tome. Seneka navodi neke argumente protiv bavljenja javnim životom, primjerice ako je država previše korumpirana ili je utjecaj mudre osobe previše ograničen ili je osoba bolesna. Seneka tada pokazuje da privatni život (otium), umjesto da se svede na bezvoljnu mirovinu, može biti aktivan sa stoičkog gledišta. Mudra osoba može se odlučiti za interakciju sa širim svijetom: premještanjem svojih radnji iz lokalne u kozmičku perspektivu i bavljenjem temeljnim pitanjima svemira, još uvijek može pomoći čitavom čovječanstvu.[4]
Cijeli dijalog prožima tema superiorne pozicije mudraca, koja znači i odvojenost od zemaljskih (terena) briga i, prema tome, slobodu od mogućih štetnih događaja u budućnosti.[9][11]
Reference
Literatura
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
