Načertanije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Načertanije (nacrt) je nekadašnji tajni „program spoljašne i nacionalne politike Srbije“[1], koji je krajem 1844. godine napisao ministar unutrašnjih dela Ilija Garašanin (1812—1874) za kneza Aleksandra Karađorđevića (1842—1858).[2] Prvi put je u celosti objavljen 1906. godine.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/%D0%98%D0%BB%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%93%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%88%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD.jpg/220px-%D0%98%D0%BB%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%93%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%88%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD.jpg)
Prema Načertaniju, Srbija je trebalo da radi na oslobađanju pravoslavaca i ostalih Slovena i na pripajanju oblasti Bosne, Hercegovine, Crne Gore i severne Albanije (što je podrazumevalo Kosovo i Metohiju[3]), tada u sastavu Osmanskog carstva, te Srema, Bačke i Banata, tada u sastavu Austrougarske. Glavna propagandna aktivnost Srbije bi se zasnivala na pripremanju stanovništva ovih oblasti na sjedinjenje sa Srbijom.[2] Prema Garašaninu, Srbija polaže „sveto pravo istoričesko“ na ove zemlje, koje se temelji na Dušanovom Srpskom carstvu iz 14. veka.
Prema Gligorovu, osnovno zapažanje Načertanija o srpsko-ruskim odnosima može se izraziti ovako: Rusija nikada neće služiti srpskim interesima, dok će uvek težiti da Srbija služi njenim interesima.[4]