From Wikipedia, the free encyclopedia
Ludvík Svoboda (Hroznatín, 25. studenog 1895. – Prag, 20. rujna 1979.) bio je čehoslovački general i političar. Borio se u oba svjetska rata, te se stoga smatra narodnim junakom,[1][2][3] te je bio predsjednik Čehoslovačke od 1968. do 1975.
Ludvík Svoboda | |
---|---|
8. predsjednik Čehoslovačke | |
Mandat 30. ožujka 1968. – 28. svibnja 1975. | |
Prethodnik | Antonín Novotný |
Nasljednik | Gustáv Husák |
Rođenje | 25. studenog 1895. Hroznatín, Češka (tada Austro-Ugarska) |
Smrt | 20. rujna 1979. Prag, Češka (tada Čehoslovačka) |
Politička stranka | KSČ |
Supružnik | Irena Svobodová |
Zanimanje | general, političar |
Potpis | |
1915. Svoboda se pridružio austro-ugarskoj vojsci te je zarobljen na istočnom bojištu. Nakon puštanja na slobodu, borio se za Čehoslovačku legiju u Rusiji[4], te sudjelovao u Bitci za Zborov i Bahmač. Kasnije je nastavio vojnu karijeru u Čehoslovačkoj armiji 1921.
Nakon njemačke okupacije Čehoslovačke u drugom svjetskom ratu, pridružio se skrivenom pokretu otpora Obrana naroda. Juna 1939. pobjegao je u Poljsku, u Krakov, ali je tamo pao pod sovjetsko zarobljeništvo nakon sovjetske invazije Poljske. Ipak, izbjegnuo je smaknuće. Nakon njemačke invazije SSSR-a, Svoboda je postao komandant 1. korpusa Čehoslovačke na istočnom bojištu. Prvi put je ušao u izravan okršaj sa njemačkom vojskom u bitci za Sokolovo 1943. Njegova jedinica je prvi put stupila na teritorij Čehoslovačke 1944. Nakon rata, postao je ministar obrane te dobio priznanja i nagrade kao ratni heroj. Formalno je stupio u članstvo komunističke partije Čehoslovačke. 1950-ih, postao je žrtva čistki, ali je taj postupak prekinut nakon što je novi sovjetski poglavar postao Nikita Hruščov.
Tijekom praškog proljeća, 1968. je postao predsjednik Čehoslovačke te je uživao veliku popularnost među stanovništvom. Te godine, odigrala se sovjetska invazija Čehoslovačke, a on je, poučen grozotama oba svjetska rata, izdao naredbu da se čehoslovački vojnici ne bore protiv invazije. Otišao je u Moskvu i žestoko prosvjedovao pred Leonidom Brežnjevom zbog sovjetskih postupaka, ali nije pomoglo, te je Prag bio prisiljen potpisati moskovske protokole kojima su zaustavljene socijalističke reforme praškog proljeća. Usprkos tome, Svoboda je smatrao da je spasio na tisuće živote od mogućeg sovjetskog krvoprolića. 1975. je napuistio mandat predsjednika. Umro je 1979.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.