From Wikipedia, the free encyclopedia
Kolbe–Šmitova reakcija (Kolbeov proces) je hemijska reakcija karboksilacije. Ime je dobila po Adolfu Vilijamu Hermanu Kolbeu i Rudolfu Šmitu. Reakcija se odvija putem zagrevanja natrijum fenolata (natrijumove soli fenola) sa ugljen dioksidom pod pritiskom od 100 atm na 125 °C, i naknadno se proizvod tretira sumpornom kiselinom. Krajnji proizvod je aromatična hidroksi kiselina, koja je takođe poznata kao salicilna kiselina. Ona je prekurzor aspirina.[1][2][3]
Upotrebom kalijumove soli formira se 4-hidroksibenzojeva kiselina koja je prekurzor niza molekula parabenske klase biocida. Oni se na primer koriste u proizvodima za ličnu zaštitu.
Kolbe–Šmitova reakcija se odvija mehanizmom nukleofilne adicije fenolata na ugljen dioksid, čime se formira salicilat. Krajnji korak je reakcija salicilata sa kiselinom pri nastaje formira salicilna kiselina.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.