![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bd/Codex_alexandrinus.jpg/640px-Codex_alexandrinus.jpg&w=640&q=50)
Klementova poslanica Korinćanima
From Wikipedia, the free encyclopedia
Klementova poslanica Korinćanima (grčki, Κλήμεντος πρὸς Κορινθίους, Klēmentos pros Korinthious) je poslanica koju je rimski biskup Klement 90-ih godina poslao hrišćanskoj zajednici u Korintu.
Klementova poslanica Korinćanima | |
---|---|
![]() | |
Nastanak | oko 95/96. godine |
Mesto | Rim |
Jezik | grčki |
Pripisano | Klement Rimski |
Izvori | |
Rukopisi | Aleksandrijski kodeks i drugi rukopisi |
Auditorij | Korintski hrišćani |
Tematika | pobuna u Korintskoj crkvi, odbrana crkvene hijerarhije |
Glavni je cilj Klementove poslanice utvrditi autoritet hijerarhije u Crkvi.[1] Klement, kao zastupnik rimske crkve, piše korintskoj crkvi u kojoj je izbila "pobuna" te su neki sveštenici lišeni vlasti.[2][3] Klement zahteva da se svrgnuti poglavari vrate, napominjući da ko ne sluša od Boga postavljene vlasti »zaslužuje smrtnu kaznu«! [4]
U ovoj poslanici se hrišćanska Crkva prvi put naziva »stadom Kristovim«[5], što se nadovezuje na novozavjetni govor o Kristu kao pastiru. Klement prvi od kršćanskih autora uvodi govor o potrebi poretka vojničkog tipa u Crkvi.[6] On je također prvi ustanovio kasniju terminologiju, po kojoj se biskupi i prezbiteri u kršćanstvu nazivaju svećenicima, jer je dokaze za njihov položaj izvodio pozivanjem na biblijsko levitsko svećenstvo. Ujedno je i prvi kršćanski pisac koji pominje laike (1 Klem 40, 5). U ovoj poslanici nalazimo i začetke teologije o apostolskom nasljedstvu. Klementova poslanica također predstavlja prvi povijesni primjer izvršavanja rimskog primata.
Poslanica Korinćanima jedini je siguran Klementov spis koji nam se sačuvao.[1] Ova poslanica se naziva i Prva Klementova poslanica Korinćanima (Prima Clementis, I Clem), da bi se razlikovala od druge koja mu se pogrešno pripisivala. Klementova poslanica se kasnije čitala i u drugim crkvama prilikom bogosluženja.[7]
Poslanica Korinćanima je za ranu crkvu bila toliko značajna da je uvršćena u Aleksandrijski kodeks Biblije, dok je u sirijskoj Crkvi smatrana delom Svetog pisma.[8]